Existing and New Home Sales
Podaci o dinamici
prometa nekretnina
Indikator pokazuje ponudu i potražnju u sektoru
nekretnina, kasni za stopom hipotekarnih kredita, on je vrlo nestabilan,
revidira se od meseca do meseca. Analitičari više pažnje posvećuju evidenciji
prodaje postojećih kuća. Objavljuje se u 17:00h (GMT +2), 25. dana svakog meseca
(podaci su za prethodni mesec). Može da daje predstavu o optimizmu potrošača
(poverenju kupaca) i o njihovoj sposobnosti da kupuju skuplje stvari. Ovi
podaci su zbog prirode tržišta nekretnina skloni sezonskim fluktuacijama.
Proces izgradnje je direktno vezan za stanje prihoda stanovništva. Stoga, povećanje
volumena izgradnje obeležava poboljšanje njegovog blagostanja i zdrav razvoj
ekonomije. Ima ograničen uticaj na tržište. Povećanje njegove vrednosti ima
pozitivan uticaj na kurs nacionalne valute.
Export
Prices
Izvozne cene
Ovaj indeks nam pokazuje promene u izvoznim cenama
za mesec dana. To je pokazatelj inflacije. Ima ograničen uticaj na tržište. U
uslovima očekivanja rasta osnovne kamatne stope rast vrednosti indeksa dovodi
do povećanja kursa dolara. Njegova vrednost se objavljuje svakog meseca oko 10.
dana u 15:30h (GMT +2) istovremeno sa pokazateljem "Import cena".
Factory
Orders - Manufacturing Orders
Narudžbe za proizvodnju
Sastoji se od dva pokazatelja: naloga za trajne
robe i robe kratkog korišćenja. Povećanje pokazatelja ukazuje na moguće
povećanje proizvodnje, valute i obrnuto. Objavljuje se u 17:00h (GMT +2), prvog
radnog dana u mesecu (podaci su za prethodna 2 meseca).
Federal
Budget
Državni budžet
Obeležava odnos između prihoda države i njenih
troškova. Kada je dohodak države veći od troškova, formira se suficit (višak).
Kada je trošak države veći od prihoda, formira se negativni saldo (deficit).
Ovaj pokazatelj ima malo uticaja na tržište. Obično se koristi za dugoročne
analize ekonomije. Budžetski deficit se razmatra u kontekstu sa ostalim
pokazateljima: industrijski indeks cena (PPI), indeks potrošačkih cena (CPI),
monetarni agregati (M1, M2, M3), itd. Njegova vrednost se objavljuje oko 20.
dana svakog meseca u 21:00h ( GMT +2).
Gross
Domestic Product (GDР)
Bruto domaći proizvod (BDP)
Jedan od temeljnih makroekonomskih indikatora, koji
predstavlja obračunatu vrednost u tržišnim cenama proizvoda i usluga,
proizvedenih unutar zemlje, ali se isključuju prihodi građana i korporacija
koji rade u inostranstvu. Postoji nominalni i stvarni BDP (u trenutnim cenama,
prilagođen za inflaciju (deflacija) u cenama osnovne godine). Objavljuje se u
15:30h (GMT +2), 3. ili 4. nedelje u mesecu (podaci za prethodni kvartal, s’
naknadnim korigovanjem) kvartalno sa mesečnim razjašnjenjem zadnjeg radnog
četvrtka ili petka.
Za obzračunavanje BDP-a koriste se 4 glavne
komponente: potrošnja (C, od Consumption), investicije (I, od Investment),
troškovi Vlade (G, od Goverment purchases) i neto izvoz, odnosno sav izvoz
minus sav uvoz (XM, od Export - Import):
GDP = C + I + G + (X - M)
U strukturi potrošnje (C) obično se razlikuju 3
podvrste: potrošnja trajne robe (više od 3 godine) korišćenje (trajna roba -
automobili, nameštaj i sl.), kratkoročno (manje od 3 godine) korišćenje
(nondurable goods - odeća, hrana, lekovi ... ) i usluge (services).
Kao procenat trajna roba čini oko 15%, nondurables
- oko 31% i usluge - oko 54% ukupne potrošnje (govorimo o Americi). U celini, C
čini u sadašnjem trenutku oko 56% BDP-a i na taj način predstavlja bitnu
komponentu.
Investicije (I) su odgovorne za oko 14% BDP-a,
troškovi vlade (G) socijalne isplate, naoružanje, kamate na državne obveznice,
itd. za 17%, i, konačno, izvoz (X - M) -
oko 13%.
Uzgred, za SAD poslednju komponentu BDP-a bi bilo
logično nazvati neto uvoz, pošto ta zemlja uvozi daleko više roba i usluga nego
što izvozi (to jest X - M negativno).
Sa rastom BDP-a kurs obično raste. Uticaj podataka
za BDP na tržište valuta je uvek značajan. Ponekad to nije jasno izraženo, ako objavljene
brojke nisu bile neočekivane i već su uzete u obzir (diskontirane) od strane
tržišta. Ali, ponekad to može poprimiti najoštriji oblik, kada izlaze podaci
koji se bitno razlikuju od prognoza i jesu svojevrstan šok za tržište. Bliži
primer ovog tipa - objavljivanje neočekivano visokih vrednosti BDP-a Japana za
prvi kvartal 1999.
BDP-a se obračunava kako u nominalnom obliku (u
trenutnim cenama), tako i u cenama za određeni period ( realni BDP, Real BDP).
Odnos nominalnog BDP prema realnom je deflatorni BDP (Implicit Price Deflator),
on se takođe objavljuje kao jedan od pokazatelja inflacije. Pored BDP-a takođe
se koristi i njemu veoma bliski pokazatelj bruto nacionalnog proizvoda (Gross
National Product, GNP), koji uzima u obzir ukupnu proizvodnju roba i usluga od
strane stanovnika ove zemlje, bez obzira na to gde se nalaze, unutar
nacionalnih granica ili u inostranstvu.
GDP Advance
Bruto domaći proizvod (BDP) - preliminarna vrednost
Ovaj pokazatelj je prvi stepenik od tri nivoa
podataka o BDP-u, koji se objavljuju kvartalno. Oni izlaze sledećim redom:
advance - provisional (revised) - final. Njegova vrednost se objavljuje
kvartalno, posle 20. dana u mesecu u 15:30h (GMT +2).
GDP
Deflator
Deflator BDP-a
Bruto domaći proizvod u stalnim cenama -
pokazatelj je alternativa indeksu potrošačkih cena (CPI) za nalaženje
inflatornog pritiska u ekonomiji. Njegova prednost u poređenju sa CPI-om je u
tome da se on ne obračunava na osnovu fiksne korpe roba i usluga i na taj način
omogućuje kontrolu svih promena koje se dešavaju zbog promena potrošačkih
sklonosti. Njegov rast za sobom povlači rast kamatnih stopa. To je odnos tekuće
vrednosti BDP-a prema njegovoj osnovnoj vrednosti. On pokazuje vrednost inflatorne
komponente u vrednosti BDP-a. Objavljuje se istovremeno sa BDP-om. Ima značajan
uticaj na tržište. U uslovima očekivanja povećanja osnovnih kamatnih stopa rast
njegove vrednosti dovodi do povećanja kursa dolara.
Prethodna strana | Sledeća strana
Potrošnja kreditnih kartica porasla u aprilu
Cene pale zbog tenzija između Amerike i Kine
Tekući račun evrozone pao u aprilu
Preliminarni BDP Japana porastao u prvom kvartalu
Trgovalo se oprezno zbog tenzija oko trgovinskih odnosa
Broj zaposlenih u Australiji porastao u aprilu
Tramp namerava da odloži uvođenje carina
Maloprodaja u Americi pala u aprilu
Preliminarni BDP evrozone porastao u prvom kvartalu
Upozorenje! Ulaganje u Forex (devizno tržište) je ulaganje visokog rizika! Trgovanje na deviznom tržištu uz pomoć margine nosi visok stepen rizika i može da bude nepovoljan za sve investitore. Visok stepen poluga ponuđenih na Forex tržištu može da radi protiv Vas, kao i za Vas. Pre odluke o trgovanju na deviznom tržištu, trebali bi da pažljivo razmotrite ciljeve ulaganja, stepen iskustva i nivo rizika. Postoji mogućnost gubitka dela ili celokupne investicije, zato ne bi trebali da ulažete novac koji ne možete da prihvatite kao gubitak. Samo slobodan višak novca bi trebao da bude korišten za trgovanje. Takođe, treba da budete svesni svih rizika vezanih za trgovanje devizama i da tražite savete od nezavisnih finansijskih savetnika. Dobijene savete koristite na vlastitu odgovornost. ForexSrbija.rs ne prihvata odgovornost za bilo kakav gubitak ili štetu, gubitak profita, koji mogu da nastanu direktno ili indirektno, iz upotrebe ili oslanjanja na podatke objavljene na sajtu.
Copyright © 2010-2019 forexsrbija.rs