Inflation
Inflacija
Indeksi inflacije: indeks potrošačkih cena (CPI) i indeks veleprodajnih cena (R R I). Sa rastom inflacije kurs se obično smanjuje.
Visoka inflacija je loša, jer visoke kamatne stope, koje su neizbežne kod takve inflacije, smanjuju efikasnost proizvodnje i određuju preraspodelu kapitala od proizvodnje do posrednika (trgovina i finansijske institucije). Industrijske grupe će govoriti protiv visoke inflacije.
Niska inflacija, ili njeno potpuno odsustvo je takođe loša, jer tada stradaju interesi posrednika. U trgovini počinje zastoj, jer niko ne želi da kupuje robu koja praktično ne raste u ceni, čak postaje jeftinija. Finansijski posrednici pate zbog niskih kamatnih stopa.
Optimalna vrednost inflacije je dobra, jer kod stabilno visoke efikasnosti proizvodnog sektora ostaju mogućnosti za profitabilno poslovanje i kod posrednika, posebno u finansijskim institucijama.
Malo je takvih ekonomskih pokazatelja koji mogu da se uporede po svojoj važnosti sa pokazateljem inflacije. Nivo inflacije menja stvarne vrednosti kamatne stope. Tržište državnih obveznica iz tog razloga je jako osetljivo na podatke o inflaciji, i kod veoma velikih obima distribucija novčanih tokova, izazvana kretanjima takvih tržišta, neizbežno utiče na valutne kurseve.
Kao i kod drugih pokazatelja, reakcija valutnih tržišta na podatke o inflaciji zavisi od faze poslovnog ciklusa, na kojem se nalazi ekonomija. Ako u fazi rasta postoje znaci inflacije, centralna banka može preduzeti mere bezbednosti, podižući kamatnu stopu. U tom slučaju, glavni faktor u odnosu na tržište valuta će biti kamatna razlika koja se povećala u korist te valute i kurs valute će se podići. Potpuno drugačija reakcija će biti ako inflacija počinje da se ubrzava u najvišoj fazi poslovnog ciklusa, kada realno postoji pregrejavanje ekonomije, koji preti teškom recesijom. U tom slučaju, kao odgovor na porast inflacije centralna banka će takođe podići stope u cilju hlađenja aktivnosti, ali reakcija tržišta će biti potpuno suprotna. Shvatajući da je u budućnosti recesija u datoj ekonomiji vezana za neizbežni pad kursa akcija, obim investicija, probleme sa spoljašnom trgovinom, trgovci će početi da prodaju tu valutu, kao i druge vezane za nju aktive, tako da će posledica biti opadanje njenog kursa.
Interest Rates
Zvanične kamatne stope
Nijedan od pokazatelja ekonomije i finansija nema takvo značenje za praćenje trendova tržišta valuta kao kamatne stope. Kamatna razlika (Interest Rate Differential), to jest razlika u kamatnim stopama, koje važe za dve valute je glavni faktor koji direktno određuje relativnu atraktivnost valutnog para, i na taj način moguću potražnju za svaku od njih. Što je veća kamatna stopa za tu valutu u odnosu na ostale valute (veliki procentni diferencijal), veći će biti broj između stranih investitora onih koji žele da kupe ovu valutu da bi stavili sredstva u depozit uz visoke kamatne stope. Pošto su kamatne stope uvek tesno međusobno povezane, visoke stope na bankarskom tržištu označavaju visoke stope za državne obveznice, kao i visoku profitabilnost za rizičnije obveznice akcionarskih društava. Uglavnom, visoke kamatne stope čine valutu atraktivnijom kao alat za ulaganja. Zbog svega toga se i potražnja za njom na međunarodnom tržištu valuta povećava, a stopa te valute se diže.
U suštini, uticaj kamatne stope na kurseve valuta je prilično jednostavan: što su veće kamatne stope za konkretnu valutu, to je veći njen dilerski kurs. Ali postoje mnoge okolnosti koje čine obračun kamatnih stopa neočiglednim i složenim. Prvo, moramo uzeti u obzir ne odvojene kamatne stope, već stvarne kamatne stope, koje uzimaju u obzir inflaciju, jer postoji snažna veza između tržišta valuta i tržišta državnih hartija od vrijednosti ( instrumenata sa fiksiranim prihodom), koji su vrlo osetljivi na inflaciju. Ako inflacija u konkretnoj zemlji počinje ubrzano da raste, to će obezvrediti državne obveznice, pošto se za njih isplaćuje fiksna dividenda, koja je određena ranije, a inflacija može jednostavno pojesti taj dohodak. Kod prvih znakova visoke inflacije tržišta državnih obveznica postaju nervozna, i ako strani investitori počinju da izbacuju obligacije, onda nastaje višak te valute na FOREX-u, i zbog toga njen kurs počinje da pada.
Drugo, tržište živi u očekivanjima važnih događaja i priprema se za njih, a ne samo da reaguje na događaje koji su se već desili. Ako se formira određeno mišljenje da će kamatna stopa na određenu valutu biti podignuta, dileri će podizati njen kurs u očekivanju budućeg njenog rasta. I tržište može duže vreme da se nalazi u optimističkom raspoloženju prema toj valuti, zahvaljujući čemu može brzo da se formira uzlazni trend. Kada se podizanje stope zaista desiti, valuta će biti već u prekupljenom stanju, a pošto je faktor pritiska odozgo već eliminisan nakon podizanja stope, prva reakcija na njihovo stvarno povećanje može biti opadanje kursa, dakle potpuno suprotna reakcija. I to je naročito verovatno iz razloga da je takav povratak na dole dobra prilika za otvaranje novih dužih pozicija za valutu (to jest, treba je u tom momentu kupiti).
International Trade (Trade balance)
Trgovinski bilans
Predstavlja odnos između iznosa cene roba koje se izvoze van države, i iznosa cena za robu uvezenu na teritoriju te države. Tj. razlika između izvoza i uvoza. Ako iznos cena izvezene robe prelazi iznos cena uvezene robe, onda je trgovinski bilans aktivan (pozitivni saldo), ako uvoz premašuje izvoz – onda on postaje pasivan (negativni saldo). Pozitivni bilans je povoljan faktor za rast kursa nacionalne valute. Pruža značajan uticaj na tržište. Objavljuje se treće nedelje u mesecu (obično četvrtkom) u 15:30h (GMT +2).
Jobless Claims (Initial Claims)
Broj obraćanja zbog socijalne isplate za nezaposlenost
Objavljuje se u 15:30h (GMT +2) svakog četvrtka. Te brojke ne pokazuju uvek pravu sliku događaja.
Leading and Coincident Indices of Business Conditions
Indeksi vodećih i podudarnih indikatora
Koristi se za određivanje budućeg stanja ekonomije. Objavljuje se mesečno. Slabo utiče na tržište.
Leading Economic Indicators (LEI)
Indeks naprednih ekonomskih pokazatelja
LEI indeks se formira od 10 vremenskih redova i stvoren je za posebno predviđanje promene u globalnoj ekonomskoj aktivnosti. Istorijski je provereno da maksimumi i minimumi indeksa LEI prethode zaokretu ekonomije. Po pravilu, 3 uzastopne promene LEI indeksa u istom smeru se razmatraju kao prilično jak signal. Primećeno je da LEI indeks najbolje radi u razdobljima ekonomske aktivnosti. Okrenut indeks najbolje radi u periodu maksimuma ekonomske aktivnosti, nego minimuma.
Komponente LEI indeksa bili su izabrane iz razloga njihove ekonomske važnosti, statističke adekvatnosti i mogućnosti operativnih merenja:
* Prosečna trajanja radne nedelje u sektoru proizvodnje.
* Prosečan broj zahteva za nedelju o isplatama državnog osiguranja nezaposlenih.
* Novi proizvodni nalozi za potrošačku robu i materijale (u cenama za 1982).
* Efekasnost snambdevanja (udeo firmi čiji rokovi isporuke stalno rastu).
* Ugovori i narudžbe za sredstva proizvodnje i opremu (u cenama za 1982).
* Dobijene dozvole za stambenu izgradnju.
* Neizvršene narudžbe za proizvodnju trajnih roba (promene za mesec dana, cena iz 1982.).
* Promene u cenama sirovina i materijala.
* Indeks fondova S & P500 (srednjemesečni).
* Monetarni agregat M2 u USD 1982.god.
Indeks potrošačkih očekivanja (University of Michigan's Consumer Expectations Index). Ovaj indeks temelji se na ideji da je glavna motivacija u ekonomiji očekivanje budućih dobiti. U očekivanju porasta profita kompanije širi se proizvodnja roba i usluga, ulaganja u nove fabrike i opremu, odnosno, ova aktivnost se smanjuje, kada se predviđa opadanje prihoda.
Američki LEI indeks objavljuje se jednom mesečno i to na kraju meseca.
Machinery Orders
Narudžbe za proizvodnju inženjering
Pokazatelj odražava nivo ulaganja firmi i poslovne aktivnosti. Sastavlja se na osnovu 300 industrijskih proizvođača. Objavljuje se mesečno. Pruža značajan uticaj na tržište.
Manufacturing Orders (GER)
Indikator pokazuje promene u broju naloga za proizvode nemačkih preduzeća
Ovaj indikator pre svega ukazuje na perspektive ekonomskog razvoja. Objavljuje se mesečno. Indikator se uzima u obzir od strane tržišta.
Manufacturing Output
Obim proizvoda prerađivačke industrije izražen u cenama
To je pokazatelj ekonomskog rasta. Ima malo značenje za tržište, jer je doprinos prerađivačke proizvodnje u bruto domaćem proizvodu mali i on iznosi oko 20%. Objavljuje se jednom mesečno.
Manufacturing Production
Pokazuje promenu obima proizvoda u prerađivačkoj industriji
Objavljuje se mesečno. Indikator se uzima u obzir od strane tržišta.
Michigan Consumer Sentiment Index
Indeks raspoloženja potrošača Mičigenskog Univerziteta
Indeks predstavlja rezultate u anketiranju poverenja potrošača prema trenutnoj ekonomskoj situaciji. Anketa je sprovedena na University of Michigan US. Izlazi dva puta mesečno: 15. dana u mesecu (obično u petak) u 17:00h (GMT +2). Ovaj indikator je odraz želje potrošača da potroše svoj novac. Ima ograničen uticaj na tržište. Rast vrednosti indeksa dovodi do povećanja kursa dolara.
Money supply
Novčana masa
Ponuda novca u zemlji, izražena u monetarnim agregatima M0 = gotovi novac, M1 = M0 + ček depozita, M1 + M2 = oročeni depoziti, depozit manje od US $ 100.000 USA. MOH = M2 + oročeni depoziti, deposit više od US $ 100.000 US M4 = ukupni monetarni agregat. Objavljuje se u 11:30h (GMT +2) svakog četvrtka. Rast novčane mase obično je propraćen opadanjem kursa nacionalne valute. Ali ponekad podaci o rastu novčane mase dovode do očekivanja podizanja diskontne stopa , i konačno, povećanju kursa.
Količina novca u prometu (Money Supply) jedan je od glavnih faktora koji formiraju valutni kurs. Višak jedne valute će stvoriti povećanu njenu ponudu na međunarodnom tržištu valuta, te će izazvati smanjenje njenog kursa u odnosu na ostale valute. Pokazatelji za merenje količine novca u prometu su tzv monetarni agregati (Monetary Aggregates), koji uzimaju u obzir iznos novca različitih vrsta i opisuju sastav novca (strukturu novčane mase). Razmotrićemo varijantu, prihvaćenu u američkom bankarskom sistemu, gde se formiraju podaci na četiri monetarna agregata :
- M1 - gotovi novac u prometu, van banaka, putnički čekovi, depositi post restant, drugi čekovni depositi
- M2 = ml + depoziti nečekovne štednje, oročeni depoziti u bankama, jednodnevne operacije REPO, jednodnevni dolarski depoziti rezidenata SAD, sredstva na računima zajedničkih fondova
- M3 = M2 + kratkoročne državne obveznice, transakcije REPO, evrodolarski depoziti rezidenata u stranim filijalama američkih banaka.
Monetarni agregat M4 uključuje iznos gotovine u prometu, ukupan iznos kredita izdatih od strane banaka, kao i iznos zajmova vlade. M4 je dobar indikator za nivo inflacije.
Uticaj podataka o monetarnim agregatima se ocenjuje prvenstveno kroz njihov odnos sa fazama ekonomskih ciklusa. Ponašanje različitih monetarnih agregata u ekonomskim ciklusima je vrlo slično : oni svi pokazuju najveću stopu rasta, pre recesije i minimalni rast na kraju recesije. Zbog toga, agregat M2, na primer, se uključuje u složeni indeks naprednih pokazatelja.
Money Supply M3
Monetarni agregat M3 (pokazatelj obima monetarne mase)
Uključuje iznos valute u gotovini u prometu, sredstva za ček-depozite, depozite sa rokom manje od 4 godine. Bundesbank i Evropska Centralna banka ga smatraju jednim od najvažnijih pokazatelja inflacije. Objavljuje se mesečno. Indikator se uzima u obzir od strane tržišta.
Money Supply M4
Monetarni agregat M4 (pokazatelj obima novčane mase)
Uključuje iznos gotovine u prometu, ukupan iznos kredita izdatih od strane banaka, kao i iznos zajmova vlade. M4 je dobar indikator za nivo inflacije. Objavljuje se mesečno. Indikator se uzima u obzir od strane tržišta.
NAPM index (National Association of Purchasing Managers' index)
Indeks poslovnih aktivnosti Nacionalnog Udruženja Menadžera
On predstavlja rezultate anketiranja menadžera za nabavke u oblasti industrije. Ovaj indeks se koristi za procenu promena u oblasti novih industrijskih narudžbi, obima industrijske proizvodnje, zaposlenosti, kao i robnih rezervi i brzine rada dobavljača. Brojke manje od "45-50" su pokazatelj usporavanja tempa razvoja ekonomije. Njegova vrednost se objavljuje prvog radnog dana svakog meseca u 17:00h (GMT +2). Ima ograničen uticaj na tržište. Rast vrednosti ovog indeksa dovodi do povećanja kursa dolara.
NASDAQ Index
Indeks vanberzanskog prometa
Nacionalno Udruženje dilera fondova izračunava nekoliko indeksa koji predstavljaju kako vanberzanski promet u celini, tako i hartije korporacija posebnih industrijskih grana. Glavni indeks je NASDAQ koji uključuje komponente akcija oko 3500 korporacija. Ovaj indeks po prvi put je bio izračunat u februaru 1971.
Net Consumer Credit
Iznos kredita fizičkim licima za poslednjih mesec dana
Velika vrednost pokazatelja može govoriti o "pregrejavanju" ekonomije, kada potrošači uzimaju više kredita nego što je to potrebno za normalan životni standard. Objavljuje se mesečno. Ima ograničen uticaj na tržište.
New Home Sales
Broj prodatih ili izloženih za prodaju kuća, obračunato za jednu porodicu – na godišnjem nivou
Ovaj broj teži ka povećanju kada raste stopa na kredite osigurane nekretninama, što je povezano sa osnovnim kamatnim stopama u zemlji. Ovi podaci, zbog prirode tržišta nekretnina, skloni su sezonskim fluktuacijama. Ima ograničen uticaj na tržište. Povećanje njegove vrednosti ima pozitivan uticaj na kurs nacionalne valute. Objavljuje se prvog dana svakog meseca u 17:00h (GMT +2).
Nonfarm Payrolls
Broj novih radnih mesta koja su stvorena u ne-poljoprivrednom sektoru za mesec dana
Payroll je platna lista po kojoj se izdaje plata zaposlenima. Ovo je vrlo jak indikator koji pokazuje nivo zaposlenosti u zemlji. Rast ovog indeksa obeležava povećanje zaposlenosti i vodi povećanju kursa dolara. On se naziva "pokazatelj koji pomera tržišta." Postoji empirijsko pravilo da je povećanje njegove vrednosti na 200 000 mesečno ekvivalentno povećanju BDP-a na 3,0%. Objavljuje se obično prvog petka svakog meseca u 15:30h (GMT +2).
Payment Deficit
Deficit bilansa plaćanja
Njegov uticaj na kurs je isti kao i kod deficita trgovinskog bilansa.
Funkcionisanje valutnog tržišta i dinamika kursa valuta usko su vezani sa međunarodnom saradnjom u oblasti trgovine, kulturne razmene, međudržavne interakcije, sa međunarodnim ulaganjima. Tržište valuta obično se usredsredi na glavni sastavni deo bilansa plaćanja – trgovinski bilans.
Payroll Employment (PE)
Zaposlenost sa tačke gledišta poslodavca
Svakog meseca posebno odeljenje Zavoda za zapošljavanje (Department of Labor) koji se naziva "Biro za registrovanje zaposlenosti” (Bureau of Labor Statistics, BLS)" prikuplja informacije i stvara tzv Establishment survey - rezultate anketiranja preduzeća o proseku radne nedelje, plata, prekovremenom radu i itd. i Household survey - rezultat anketiranja stanovništva. Izveštaj o zaposlenosti je možda najmoćniji od svih "pokretača tržišta." Postoje dva glavna razloga za to. Prvo, podaci o zapošljavanju je vrlo teško prognozirati i objavljeni rezultati izazivaju neposrednu korekciju. Drugo, ti podaci vrlo dobro odražavaju stvarno stanje ekonomije. Bez obzira na to da ih često koriguju, investitori se odnose prema njemu kao prema neposrednoj instrukciji za delovanje.
Personal Income
Podaci o ličnim dohocima građana
Kombinacija prihoda iz svih izvora, uključujući i platu, prihod od stanarine, državne subvencije, prihod od ulaganja, itd. Sekundarni su pokazatelj buduće potrošačke potražnje. Razmatra se zajedno sa drugim indeksom Personal Spending. Rast pokazatelja dovodi do rasta kursa valute. Objavljuje se u 15:30h (GMT +2), prvog radnog dana u mesecu (podaci važe za prethodna 2 meseca).
Personal Spending - Personal Consumption
Podaci o dinamici promena troškova građana
Indeks odražava promenu u potrošnji sredstava za zadovoljavanje ličnih potreba. Ima ograničen uticaj na tržište. Njegova vrednost se objavljuje posle 20. dana svakog meseca u 15:30h (GMT +2) istovremeno sa pokazateljem"Personal income". Indeks uključuje tri komponente: troškovi na trajnu robu, kratkoročnu robu i usluge. Pokazatelj "Retail sales" (Maloprodaja) daje predstavu o potrošnji trajne i kratkoročne robe. Proces potrošnje usluga varira sa relativno konstantnom brzinom, tako da je vrednost ovog pokazatelja često predvidljiva. Tako da jedino značajno odstupanje od prognozirane vrednosti može uticati na kurs nacionalne valute. Povećanje njegove vrednosti je pozitivan faktor za razvoj nacionalne ekonomije i vodi do povećanja kursa dolara.
Philadelphia Fed Index
Indeks poslovnih aktivnosti Savezne Reservne Banke u Filadelfiji
On predstavlja rezultate anketiranja proizvođača u Filadelfiji u vezi njihovog odnosa prema trenutnoj ekonomskoj situaciji. Brojevi ispod "0" su pokazatelj usporavanja tempa razvoja ekonomije. Njegova vrednost se objavljuje svakog trećeg četvrtka u mesecu u 17:00h (GMT +2). Ima ograničen uticaj na tržište. Pažljivo ga prate, jer se on objavljuje pre indeksa "NAPM". Rast vrednosti indeksa dovodi do povećanja kursa dolara.