Autor Tema: ESEJI I RAZMISLJANJA  (Pročitano 10595 puta)

Van mreže markot

  • Sr. Member
  • ****
  • Poruke: 367
  • Karma: 40
  • Alea iacta est !
    • Pogledaj profil
ESEJI I RAZMISLJANJA
« poslato: 15.10.2010, 12:46:22 »
Jeste  da  tekstovi  nisu  direktno povezani  za  Forex i  trgovinom ,ali mislim da  nekom moze koristiti  .   Nisam  siguran da sam  postavio  na  pravom mjestu ,ali  vjerujem  da  ce  se moderatori  pobrinuti  vec  za  to .

Van mreže markot

  • Sr. Member
  • ****
  • Poruke: 367
  • Karma: 40
  • Alea iacta est !
    • Pogledaj profil
Odg: ESEJI I RAZMISLJANJA
« Odgovor #1 poslato: 15.10.2010, 12:47:13 »
Kako prepoznajem biznis ideju u svakodnevnom zivotu i radu


Kako prepoznajem biznis ideju u svakodnevnom zivotu i radu
Po mom misljenju, biznis ideja je otelotvorenje neke zamisli, tj. kada ideju pretocimo na papir , oblikujemo i kao prizvod dobijamo biznis ideju( biznis plan) .Ideje mogu biti inovativne , ako na bazi neceg poznatog , dodamo nove vrijednosti i tako prosirimo djelatnost .Mogu biti izumi , ako stvorimo nove vrijednosti i posve novu djelatnost . U danasnjem modernom svijetu, kome pripadamo, prednost imaju inovacije. Razlog takvog razmisljanja, lezi u ogromnom tehnoloskom napretku koji biljezi nasa civilizacija .Ljudi, kao sto je Bill Gates, su stvorili nove vrijednosti i nove djelatnosti, koje otvaraju mnostvo mogucnosti usavrsavanja. Jedan potpuno novi svijet, koji nije dosegao granice napretka, i zato mislim da inovacije igraju glavnu ulogu danasnjice. Mada, inovacije i izumi usko su povezani. Da li za svaku inovaciju mozemo da kazemo da je izum? Da li je svaka novostvorena vrijednost izum? Ako stvorimo neku novu vrijednost, iako taj novitet usko prati vec postojecu djelatnost, da li mozemo reci da je to izum ili inovacija? Po mom misljenju inovaciju sagledavam kao platformu, koju cini baza (glavni izum – npr. Pronalazak kompjutera) i skup “sitnijih izuma” (NPR. Razni softverski programi ) , koji zajedno cine jednu cjelinu , sireci se kao granje porodicnog stabla ( mnostvo Rijeka koje su postale od izvora ,ili piramida cija se osnovica siri ) . Sa druge strane, izum  posmatram kao sam izvor , “praoca familijarnog stabla” , “vrh piramide “ ( u ovom slucaju i u slucaju inovacija , piramidu sagledavam od vrha , koji se nalazi na zemlji a osnovica je okrenuta ka nebu , sa mogucnoscu negranicenog sirenja ) .Naravno , o ovim temama je napisano mnostvo knjiga , sve sto zelim je da postavim teren na kojem se moze igrati utakmica.U svakodnevnom zivotu redovno se pitam , sta je to sto je potrebno ljudima ? Sta mogu da stvorim da bih pomogao ? Nisam jedini koje se pita, stavise mislim da su ova pitanja slicna kod vecine. Ako pogledamo neke istorijske licnosti ,velikane stvaralastva , kao sto su bili Tesla, Ajnstajn , Leonardo a danasnjice Gates , ono sto se pitam da li su oni stvarali sa pitanjem, sta je to sto je potrebno ljudima ?Vjerovatno su negdje, u svojim vizijama  , predpostavljali da bi njihovo stvaralastvo moglo pomoci ljudskom rodu , ali mislim da im to nije bila zvijezda vodilja. Cak naprotiv, mislim da su okrenuli ledja ljudskom rodu a najvaznije, tehnoloskom napretku doba kojem su pripadali, odnosno i dalje pripadaju. Otuda je i logicno zasto ih istorija pamti kao osobenjake, ljude koji nisu imali razvijen drustveni zivot ili je bio lazan, cudake .Svojim izumima su uticali u stvaranju potpuno nove paradigme, u razvoju ljudskog roda i civilizacije .Po mom misljenju te ljude sa punim pravom nazivam  , izumiteljima . Ako se pak, vratim na moja pitanja, logicno zakljucujem da ja ne trazim stvaranje novih djelatnosti, vec trazim kako da produbim postojece. Da bih stvorio nesto novo tj izumio, morao bih da okrenem ledja svemu poznatom, a to je izuzetno tesko. Pitam se na osnovu ovog razmisljanja, da li mogu da zakljucim da je za inovativnost potrebna raznolikost, a za izum osobenost? Kad kazem raznolikost, onda mislim da je za inovativnost vazan bogat drustveni zivot, kontakt sa sto vise razlicitog misljenja, da bi smo na kraju stvorili nesto novo tj unaprijedili. Sa druge strane osobenost , kad okrenemo ledja svemu poznatom i pokusamo sagledati na potpuno drugaciji nacin .Ne zelim odbaciti mogucnost da cu nesto izumiti ,zivot je “vocka cudnovata “ i nikada ne znamo dokle ce doseci nasi korijeni ,osim ako ih ne sasijecemo , udjemo u kolotecinu svakodnevnice . Realnija je ipak slika da cemo produbiti, odnosno unaprijediti postojece ideje .Recimo, ako sve mogucnosti, koje posjeduje savremeni svijet posmatramo kao poluproizvod? Medjutim da bi smo napravili finalni proizvod (ako je to moguce, tehnologija napreduje svakim danom), potrebno je da dobro izucimo mogucnosti koje pruza poluproizvod .Tako ako se pitam, kako da napravim npr. Novu marku cipela, prvo sto treba da uradim je da izucim postojece marke a potom i osobine, da bih mogao da dizajniram nesto novo .Ako se sjetim nase posjete preduzetnika G. Bajovica, nacin na koji je zapoceo svoj biznis me u mnogom podsjeca na predhodno iznesen stav .G. Bajovic je po struci advokat , a posao kojim se danas bavi je usko vezan za gradjevinarstvo . Kada je zapocinjao svoj biznis, moram da naglasim, G. Bajovic nije posjedovao prakticnog znanja iz oblasti gradjevinarstva.”Isao sam na sajmove, jer me je interesovalo, ali nisam znao nista o ugradnji plafona i rasvjete “. Gospodin dalje kaze, da je upoznao covjeka koji je bio u tom poslu, i dobio mogucnost da vidi kako to sve izgleda. Nije bio u potpunosti zadovoljan samim nacinom realizacije, mislio je da moze bolje. Medjutim, da bi sproveo svoju ideju u djelo, morao je kupiti vise knjiga odakle je saznao kompletan postupak implementiranja .Potom je nasao ljude koji su mogli da sprovedu ono sto je zamislio, i naravno kupce. Usvakodnevnom zivotu i radu, trudim se da sebi postavljam nova i nova pitanja. Kako? Zasto? Da li moze? , ili ne moze? A sta ako? onda bih ? Ako je sve ovo poluproizvod, sigurno postoji nacin kako da unaprijedimo, kako da stvorimo nesto novo. Ne postoji posebno vrijeme kada razmisljam o tim stvarima, ono je stalno prisutno i probudi se kada mi nesto privuce paznju. Drustvo je od velike pomoci, ne mozda toliko sto cemo razgovorom doci do ideje (mada ne treba umanjivati ni ovu opciju), koliko raznolikoscu drustva i samog razmisljanja. Ponekad iz njihovih navika, mozete doci do ideje, iz njihovog nacina gledanja na stvari o kojima ste vec oformili misljenje. Odavde proizilazi da bi najbolje drustvo bilo ono u kom su zastupljeni i radnici i doktori. Sto ljudi, sto cudi – kaze stara poslovica .Ono sto bih se ja zapitao u biznisu, je kakvih ljudi? Ako imamo sto gradjevinara, kakav bi oni biznis osmislili? Mozemo li predpostaviti da bi mogla biti nova gradjevina? A sta kad bi imali deset grupa, razlicitog zanimanja? Kakav bi tu bio ishod ? Krajnje nepredvidiv, rekao bih. I sam G. Bajovic kaze, da mu je prvi biznis proizasao iz prava, sadasnji iz gradjevine, a prema planu koji nam je pokazao ulaze u hotelijerstvo. Takodje, dobar primjer sam cuo na prezentaciji grupe, koja je bila u posjeti kompanije Cungu & Co. Vlasnik kompanije je dosao do saznanja da trzistu hvali, odnosno ne moze se naci crijevo odredjenog tipa . Naravno vlasnik je nabavio crijevo, zadovoljio kupce i prosirio djelatnost .Siguran sam da ovi preduzetnici i njima slicni, nisu vecinu svog vremena provodili u drustvo koje krasi ista zanimacija (npr.pravnika). Cak, nisam siguran kako bi sve to izgledalo, kada bi bili u drustvo njima slicnim (preduzetnka)? Pitam se kada bi se nasli na jednom mjestu desetak osoba kao G. Bajovic, pa vlasnik Cungu & Co...Itd. Koliko bi se tema promijenilo u jednom satu? Ako bi smo dodali osobu koja bi postavila pitanje, Kako? Zasto? KO bi sve odgovorio? Da li bi svi imali nesto da dodaju? Na koliko bi stranica stao odgovor na jedno pitanje?  Ono sto pokusavam da shvatim je da li se ove osobe trude da budu konstantno upuceni? Biznis kojim se bave su svakako izucili do prefinjenosti , ali spektar njihovog interesovanja je sirok .Moze biti povrsan , i mozda ne mogu polemisati sa strucnjacima oblasti , ali to ne znaci da ne bi zaronili u dubine , ako prepoznaju interes . U zivotu se trudim da pokupim sto vise iformacija, naravno nisam sveznalica , ima jos toliko toga da se prikupi i nauci , a i tada .U drustvu usko specijalizovanog kadra , drago mi je kada sam u mogucnosti da pokrenem temu , a onda da pazljivo saslusam . A ideje nastaju spontano. Kako sam vec kazao polazim od toga sta je potrebno ljudima, na kraju sta je potrebno meni? Meni je potrebno dosta toga, a opet malo u poredjenju sa ljudima. Tako ideje nastaju na sasvim slucajnim mjestima. Udjem u prodavnicu, trazim zvake, ne mogu ih dobiti jer fabrika koja ih proizvodi ne radi, Ili ne zeli da opsluzuje nase trziste, i eto ideje. Sto ja ne bih proizvodio zvake ? Ako se vec proizvode, zasto ne bih proizveo novi ukus? Nisam doctor ( mozda jednog dana ) , nisam inzinjer , ni politicar , ali ako mi neko kaze da ne moze nabaviti nesto sto nije prisutno na nasem trzistu ,  a uz to nije jedini , onda ne treba cekati, ideja je servirana . Vjerovatno ce mnogima biti cudno, mozda i smijesno, kada bi predlozili nesto sto ne ukljucuje gradnju fabrike, hotela ili jos nekog velelepnog zdanja. “Svi gledaju onu ogromnu grudvu snijega, ali se niko ne zapita kako je ona nastala? “ – Prof Vukotic. Koliko je ideja pokrenuo, i koliko je posla obavio G. Bajovic da bi danas mogao da razmislja o gradnji hotela? Zasto danas, i pored razvijenog biznisa, Vlasnik Cungu & Co izlazi u susret kupcu koji ne moze da nabavi crijevo? To je sitnica! , kazao bi nas narod. Ne bih se ja mucio oko toga, pa da je ne znam sta! Da, ali se zato redovno pitamo, odakle mu to? U ogovaranju nam niko nije ravan. U kontaktu sa strancima koje sam upoznao, gotovo od svakog cujem da zeli da pokrene biznis u Crnoj Gori. Kada sve saberem, da li treba da se pitam da li su ovo ljudi? Neka nadri rasa ? Jesu li stvarno redom pametniji od nas? Oni vide biznis u Crnoj Gori, a mi kazemo: Nemamo sta da radimo! Ovo nije moguce ,ne prihvatam da  su pametniji od nas , ne prihvatam da su sposobniji , ali da drugacije razmisljaju ,to prihvatam .Kod nas , drugacije razmisljanje posjeduju ljudi koje sam pomenuo u ovom eseju i njima slicni , a kod stranaca gotovo svi . Naravno, ne zelim osuditi nas narod, niti umanjiti nase vrijednosti, kad je bilo najteze pokazali smo da mozemo. Pitam se kako bi se snasli ljudi iz inostranstva , da su osjetili barem dio onoga sto je nas zateklo (vjekovima , ne samo poslednjih 20-tak godina ).Znam da je kroz istoriju bilo teskog vremena za mnoge nacije , medjutim nas, nekako nista nije zaobislo .Nije ni cudo, sto je vremenom narod napravio obrambeni mehanizam ,sto nikom ne vjeruje ,sto se plasi . Otuda, valjda, i nastaje ogovaranje za uspjesnim, za jacim, snalazljivijim. Po mom misljenju, stranci i nemaju cime da se pohvale. Razmisljanje koje posjeduju, neometano su gradili, potpomognuti drzavom koja je i omogucila teren za igru .A ovdje kada dodju, sve sto vidim je copy-paste, onoga sto se kod njih odavno podrazumijeva, kao normalna pojava.  Priznanje treba odati ljudima koji su se odavde uzdigli. Znam, treba vremena, ali ga ne treba uzalud trositi. Treba da gledamo kako da skratimo jaz, izmedju nas i njih. Ne treba dizati u visine nista i nikog, umjesto toga trebamo reci: Mi to mozemo bolje! i naravno rad . Na kraju zakljucio bih, da ideje za biznis treba pronalaziti u svakom momentu, ili bolje reci prepoznati u svakom momentu. Ono sto hvali meni, mozda hvali nekom drugom ili drugima, i obratno. Kada pahuljica krene sa planine, nakon prevaljenog puta, u dolini zavrsava kao velika grudva. Put do uspjeha nije lak, i kada bi bio, da li bi imalo smisla nazvati ga uspjehom? Najbitnije je ,ipak, vjerovati u sebe i svoje ideje ,zapisivati i realizovati .




Van mreže markot

  • Sr. Member
  • ****
  • Poruke: 367
  • Karma: 40
  • Alea iacta est !
    • Pogledaj profil
Odg: ESEJI I RAZMISLJANJA
« Odgovor #2 poslato: 15.10.2010, 12:50:36 »
              Kako do novca za moju biznis ideju

Kako do novca za moju biznis ideju ? Kako do novca za moju biznis ideju ? Kako do novca za moju biznis ideju ? To je pitanje koje sebi frekventno postavljam . Kako ? Razmisljam ,i kazem sebi : Ako budem cekao da sakupim novac za moju ideju ,mozda nece nikada zazivjeti. Mozda ce je pregaziti vrijeme?  Mozda vise nece biti potrebna ?. A sta ako neko drugi dodje do slicne ideje ? Tehnologija napreduje svakim danom , a ideje zastarijevaju . Naravno, nadam se da se necu zaustaviti samo na dosadasnjim idejama . Ali u cemu je poenta nagomilavati ideje a ne realizovati ih  ?  Pisem,pisem , cuvam i cuvam . To mi vise lici na neki skolski spomenar , koji povremeno ugleda svjetlost dana pa onda  nazad u  tamu . Ipak ,bolje je pisati nego pamtiti . Kad se pamti , to ne traje vjecno . Pojedine ideje se zadrze , “ izbore” za svoje mjesto .  Vjerovatno one za koje mislimo da mogu uspjeti , ili je to rezultat nekog trenutnog zanosa . A ostale ? Ostale se zaboravljaju , naravno ne u potpunosti , a najbolje se sjetimo kad vidimo nekog da ih realizuje . “E , ja sam se toga prvi sjetio “ ! “ Kako to ne uradih ? “ Jesam li ti kazao da je to dobra ideja  ! “  Ovo ne vodi nicemu ,vrijeme leti a ideje su tu,  pa kako onda do novca ? Razmisljam i kazem : “Ako ne mozes da ih realizujes onda ih prodaj “ . Da, to bi moglo biti jedno od resenja . Tako bih mogao da stvorim novac neophodan za ostale ideje . Samo da ne presusi izvor ?  Nece, dok budem tragao,nece . Medjutim sta da prodam ? One u koje vise vjerujem ili one u koje manje vjerujem ? Neki se rizici moraju preduzeti , ipak ne mozemo ocekivati da”padne sa neba “ ?
Prilikom posjete preduzetnika , gospodina Pedje Bajovica ,pitao sam da li je on mogao da podigne kredit za realizaciju svoje ideje ? Gospodin Bajovic mi je odgovorio, da bi podigao kredit da je mogao .Medjutim vremena nisu bila povoljna i podignuti kredit je bilo veoma tesko . Znam  da je period od nekih 10 godina bio tezak za cijelu naciju . Znam da je bila ogromna inflacija , da u jednom momentu imas novac a u narednom nemas . Znam da je bilo tesko ,ali se pitam . Ako neko jako vjeruje, u sebe i svoje ideje , sta bi ga to moglo sprijeciti da dodje do novca ? Kad se ideja bude realizovala, profitiracu i vratiti “skup” kredit ?Mislim da ovdje postoje vise problema sa kojima se svi mi suocavamo ,pa i ja . Po meni dva su najinteresantnija, Koliko iskreno vjerujemo u svoju ideju ? Da li mozemo racunati na podrsku porodice?  Ajnstajn je govorio : Nista nije apsolutno ,sve je relativno . Cak i ako smo  sigurni u svoju ideju postoji strah da podignemo kredit, jer nismo sami na ovom svijetu . Podjimo od pretpostavke da nemamo novca i da je jedini nacin isplate  profitom od realizovane ideje . Sta ako ne krene sve najbolje ?  Sta ako smo  propustili nesto u planiranju ?Mozda na kraju , mi nismo ni krivi ? Mozemo li zaviriti u buducnost ? Sto vise razmisljam postavljam sebi pitanje : Koliko je onih koji su bas tako poceli ?ili je vise onih koji su” pametno” rizikovali ? Imali su svoje prihode , sa kojima nisu bili zadovoljni i zeljeli su da probaju . Razlika je u tome sto su imali neki vid spokoja , cak i ako krene lose imace od cega da isplate . Stvarno je potrebno mnogo hrabrosti i drskosti zapoceti od nule . Pitam se da li ti ljudi i u najdubljem snu pomisle na poraz ? ili mozda previse razmisljaju ? A opet, ako previse razmisljaju ,vjerovatno ne bi nikada napravili taj korak . Sva sreca da se krediti ne dijele kao iz rukava . Mada ne zelim da se ovo shvati kao predrasuda,Ali kada bi se dijelili kao iz rukava , mozda bi manje razmisljali ?ili bi podjednako razmisljali ali malo vise grijesili ?  Ono sto pokusavam da shvatim je kad drskost prelazi u pohlepu, a kad hrabrost prelazi u nasilnistvo ? Tu, dolazimo do drugog problema , da li imamo podrsku porodice ? Predpostavljam da je problem prekoracenja granica , uglavnom vezana za osobe “samotnjake “ . Ljude koji “ bas nemaju sta da izgube “ . Opet , cast izuzecima , ne znam da li je ovo razmisljanje pravicno , mozda je potpuno pogresno , samo razmisljam . Porodica moze da bude izuzetno sredstvo za trezveno razmisljanje ,  ali moze i da “uspori “  kreatvnost . Kad kazem “uspori” onda mislim na sam ljudski duh . Kreativne osobe se mogu gusiti u ne razumijevanju  i trpjeti sve nedace na putu svog ostvarenja . Po mom misljenju kad tad ce duh kreativnosti naci kompromis i isplivati na povrsinu . Razgovor i povjerenje , to je ono sto je potrebno . Medjutim , kod banke nema povjerenja , to je rijetkost i privilegija . Postoji papir  koji obvezuje a na njemu diverzifikacija rizika . Kao sto sam kazao diverzifikacija ima pozitivnih strana , tjera nas da stvarno razmislimo . Ako to ne uradimo postoje velike sanse da dotaknemo dno , gore je ipak ako sa sobom povucete jos nekog .  Pitam se koliko bi ljudi bilo spremno da uloze svoju djedovinu ? Predpostavljam da u pitanju nisu vandredne situacije  ( bolest ...smrt ) ? Ja nisam jedan od onih sinova koji bi kucu prodao jeftinije od  svog oca . Ono sto bih volio da vjerujem je da takvih nema, ili da ih je malo . Ulazim u sferu moralnih vrijednosti i pokusavam preispitati . A opet , mozda sam samo ja takav ? Moj duh ,moje razmisljanje, moja samostalnost i sloboda . Postovani sudija , dajte mi banku koja ce vjerovati u mene , i ako jedan dan izadjem pred vama, da cete samo moje ime spomenuti ? Evo nove ideje , inovacija ? Napraviti banku u kojoj ce ljudi odgovarati vlastitom kozom ? Pitanje je ko ce preuzeti ulogu dzelata ? Naravno ne zelim da se vracam u doba feudalizma ,niti zelim da ovu ideju shvatite kao morbidnu . Sve sto zelim da kazem , je da bi bilo izuzetno kada bi se napravio mehanizam u kojem bi covjek sam odgovarao za svoje greske . Zelis da probas  a nemas novac ? Imas mogucnost ,probaj ! Znaj da ce te kostati neuspjeh , ali barem ces biti sam u tome ? Da, bicu sam , ako sam sam ?  PItanje je , Kada porodica prestaje da voli i podrzava ? Kada roditeljstvo dolazi do granice , kada ono prestaje ?  Ovo su duboka  pitanja .  Moj zakljucak je da ono prestaje sa covjekovim postojanjem ,smrcu .
Legendarni  izraelski kralj , Kralj David ,se trudio da ispostuje sve bozje zapovijesti koje je Mojsije dobio licno od boga . Kada je jednu od zapovijesti prekrsio njegov sin , kralj nije imao smjelosti da  ga osudi na smrt . Umjesto toga , on ga je prognao . Boraveci u izgnanstvo, razocaran kraljevom odlukom , sin se odlucio zbaciti ga sa vlasti . Davidove pristalice su saznale za ovu bunu i savjetovale su kralja da ugusi neprijatelje .Kralj nije zelio da licno ucestvuje u pohodu unistenja “svojih neprijatelja “ ( Kraljev sin i njegove pristalice ,koji su bili iz istog naroda ,iste krvi . Neprijatelji su postali cim su se okrenuli protiv kralja koji je bogom dat , time su i  okrenuli ledja vjeri ),vec je poslao svoje sluge sa molbom da postede njegovog sina . Medjutim ,Davidov vojskovodja ,svjestan kraljeve slabosti nije poslusao ovu molbu . Znao je da ostaviti neprijatelja u zivotu , znaci prkositi bozjoj zapovijesti . Ustanak je ugusen i niko nije prezivio . David je nastavio da vlada , ali sve do poslednjeg dana tuga u njegovom srcu nije prestala .
Sto se vise bavim ovom temom, sve vise shvatam koliko je prepreka do novca za moju ideju . Sa jedne strane imamo institucionalne prepreke , a sa druge imamo moralne . Kako sve to izbalansirati i napraviti pravu kombinaciju ? Kao sto sam kazao , jedna mogucnost je prodati ideje . Potom ustedjeti i pokusati ostvariti narednu . Druga mogucnost je traziti zajam u banku . No, tu treba podosta razmisliti . “ Opruzi se ,koliko si dugacak “- kaze stara poslovica . Treca mogucnost bi bila da uzajmimo od prijatelja ? Medjutim , kad je rijec o novcu prijateljstvo je prilicno krhko . Na kraju ,ko danas drzi tolike sume novca u slamarici ? Mozda nisam u pravu ? Mozda ima takvih ? Mada, donekle mogu da razumijem .  Sindrom “Dafina “ je jos prisutan u narod . Proces vracanja povjerenja u banke je spor , treba vremena . Srecom situacija nije kao prije 20-tak godina , bolja vremena idu za sve nas . Cetvrta mogucnost je zaduziti se kod zelenasa ? Ovu opciju necu mnogo komentarisati , ona postoji, ali samo ako ne postoje ostale . Istina , zelenastvo je preteca banke . Peta mogucnost je nesto slicna onom sto je uradio gospodin Bajovic . Naime , gospodin je na neki nacin, umrezio ljude . Sa jedne strane imamo ljude koji su imali svoje potrebe  ,a sa druge, ljude koji su znali kako da zadovolje te potrebe . Poenta je u tome sto se nisu poznavali . Iako nije imao prakticnog iskustva u obavljanju poslova svoje buduce zanimacije , gospodin Bajovic je teorijski izucio srz djelatnosti . Potom je ostvario kontakt sa obije strane ,sve to prezentirao i posao je otpoceo. Zaista , nevjerovatno . Upornoscu i sa ulozenim trudom, gospodin Bajovic je ostvario svoju viziju i bez zajmanja novca .Peta mogucnost mi se najvise svidja , tu dolazi do izrazaja kreativni duh ,ljudski karakter i najvaznije sloboda djelovanja. Naravno ,nisam siguran da li sam pravilno protumacio predhodnih cetiri , ipak, razmisljam .Vrijeme ce pokazati da li postoji jos neka opcija koja ce mi i najvise odgovarati . Vrijeme ce pokazati da li sam bio previse optimista ili previse pesimista prema navedenih pet opcija .Medjutim nije vrijeme jedino u igri , ono je konstantno i tece , znanje i traganje je bitno . Vrijeme ce valorizovati ono sto je znanje i traganje proizvelo .Tako da cu na kraju , za sestu mogucnost , staviti sve ono sto ne znam . Sesta mogucnost koja ce mozda obuhvatiti predhodnih pet i ko zna koliko drugih jos ,da bih napravio pravu kombinaciju . Kombinaciju koja ce stvoriti uslove da realizujem svoje ideje . Jedna od opcija u okviru seste mogucnosti je svakako fakultet koji pohadjam . U kombinaciji sa znanjem koje steknem na fakultetu i mojom zeljom da ostvarim svoje vizije , mogu oblikovati sestu mogucnost i uciniti je prakticnom . Siguran sam da cu dobar dio odgovora ovdje i pronaci , mada ne bi bilo dobro ne postaviti nova pitanja . Kada jednom uspijes nije zagarantovano da ce tako i ostati . Sada se pitam: Kako do novca za moju ideju ? Da li ce moje naredno pitanje ,u nekoj blizoj buducnosti , biti : Kako sada  do vise novca za moju ideju ? O tome cu razmisljati kada preskocim prvu stepenicu . Do tada , nadam se da ce se moje sumnje smanjiti , tako sto cu izuciti sisteme i otkriti njihove prednosti i mane . Ko zna , mozda i stvorim neki novi nacin ? Novi system ? Zelim da vjerujem ,zelim da probam .

Van mreže markot

  • Sr. Member
  • ****
  • Poruke: 367
  • Karma: 40
  • Alea iacta est !
    • Pogledaj profil
Odg: ESEJI I RAZMISLJANJA
« Odgovor #3 poslato: 15.10.2010, 13:01:13 »
                          De Soto  vs   Stiglitz

Ernando De  Soto  je rodjen  1941  u Peruu .Negov otac  je bio diplomata  koji je  protjeran  iz Perua  u Evropu ,kada je Ernandu bilo 7  godina . Ernando je zivio I skolovao se u  Svajcarskoj ,a vratio se  u Peru u 38  god,gdje se I danas nalazi .Objavio je knjige  Duga Staza I Misterije  Kapitala,obavlja funkciju Direktora Instituta za slobodu I demokratiju  u Peruu .Kao ekonomista putovao je I  istrazivao mnogo mjesta ,zelio je da dokaze da problemi  koje  istrazuje imaju jedan zajednicki problem .Naime , DeSoto  je  pobornik  kapitalizma  I slobodnog trzista  ,ali da bi  to sve funkcionisalo moraju da postoje stvarna prava .On je  svijet podijelio na zemlje Prvog  svijeta I zemlje Treceg svijeta . Zemlje Prvog svijeta su  zemlje Zapada  I razvijene zemlje u Evropi , a zemlje  Treceg svijeta  su  bivse komunisticke   zemlje  (zemlje u tranziciji ) I nerazvijene  zemlje  Afrike  I Juzne Amerike  . U zemljama  Treceg svijeta danas  zivi oko 5/6  stanovnistva  citavog svijeta ,a  to je oko  5 milijardi ,od  6 milijardi. Nakon  pada Berlinskog zida  gotovo sve bivse koministicke zemlje su krenule  putem kapitalizma ,u nadi da ce im taj system donijeti boljitak .Medjutim ,desilo se da je  zemljama  kapitalizam donio  mali boljitak ,to jeste  pojedincima ,eliti  , a da  je siromasnima donio  jos vece siromastvo .Razlog siromastva  se ogleda u nepravilnom  tumacenju kapitalizma ,odnosno  tumacenju onakvim  kakvim  je odredjena grupa zeljelada da bude . De Soto navodi da vecina kapitalista ne vjeruje u Kapitalizam ,ali vjeruje u uvecanje bogastva ,kroz povecanje kapitala . Osnovni zadatak zemalja  jeste  da se bore  protiv onih  kojima kapitalizam sluzi kao paravan  da  bi uvecali svoje bogatstvo ,nesto slicno kao  socijalisti  koji su propagirali  umjereni socijalizam krijuci svoje prave namjere . Elita je svuda  gotovo identicna ,iako generalno zemlja moze biti siromasna . Tako na primjer ,u Rusiji  se razvila grupa   kapitalista ,oligarhi ,koji su zahvajlujuci privilegijama iz predhodnog systema  stekli ogromni capital  .  Iako je kultura vazna,kaze  De  Soto ,ona  se ne moze uzeti kao razlog slabog razvitka zemalja Treceg svijeta .Dalje navodi  ,da  razlika izmedju bogatih I  siromasnih nije u kulturi ,jer su nekada I zemlje  Zapada( Amerika,Canada ) bile zemlje  Treceg svijeta ,I da se predrasude o kulturnim razlikama moraju  ukloniti . Osnovna razlika  izmedju Amerike  I  Perua se ogleda u tome sto u Americi mali broj ljudi rasmislja o  razvoju . Razlog je  :Amerika  je vec razvijena ,dok u zemljama  Treceg svijeta  gotovo svaki gradjanin razmislja o pitanjima razvoja .Cak je ljudska solidarnost I medjuljudski odnosi na mnogo vecem nivou  u zemljama u razvoju  nego  u razvijenim zemljama . Ako se neka pitanja pokrenu u zemljama  Prvog svijeta  ona mogu biti  osporena  ili  inaugurisana ,zavisno od toga u kojoj mjeri ce kreirati profit  . U tim zemljama se odlucuje koliko ce novca biti potroseno na naoruzanje a koliko u razvoju zemalja Treceg svijeta . ‘’U zemljama u razvoju se bije bitka  izmedju marioneta  relevantnih subjekata zemalja  Prvog svijeta ‘’ .  I dok  razvijene  zemlje  rasporedjuju novac ,one su se odlucile pomoci  nerazvijenim zemljama  prvenstveno pruzajuci ‘’fizicku ‘’  pomoc . ‘’Pitanju kako  fizicki pomoci  najsiromasnijima u  tim zemljama pridaju mnogo veci znacaj nego pitanju promjene institucija ili pravnog  sistema zemalja  Treceg svijeta . Time  nedvoslmisleno uticu na njihovu politiku’’-De Soto.Medjutim ,resavanje problema  zemalja  Treceg svijeta je iskljucivo na lokalnom nivou ,razumije se  zavisnost izmedju razvijenih I nerazvijenih zemalja  je ocigledna ,zbog privrede globalnog karaktera . Osnovna teza De Sota   ,zajedno sa svojim saradnicima , je  da  kapitalizam slabo funkcionise u zemljama u razvoju I bivsim komunistickim zemljama ,ali ne zato sto  ljudi nisu  kapitalistiki  ili preduzetnicki nastrojeni ,vec zato sto u tim zemljama nepostoji pravni system koji omogucava prenos  vlasnistva nad kapitalom .Takodje nije problem ni u kulturi ,zbog koje bi neko pomislio da zemlje nece da se  otarase siromastva .To  stalno opovrgavaju mnogi stanovnici zemalja Treceg svijeta tako sto se naseljavaju u razvijenim zemljama .  Problem zemalja  Treceg svijeta se jos ogleda u tome da  one nisu proucavale sta im smeta na tome putu  povecanja  bogatstva .De Soto kaze da vjeruje u kapitalizam I slobodna trzista ,mada dodaje da nije dovoljno imati slobodno trziste da bi se uspostavila sloboda .Slodobna trzista su jedan neophodan  elemenant za uspostavljanje sloboda ,ali ona funkcionisu  po osnovu  prikupljenih informacija . Time se vrsi pritisak na politicki system da primora gradjane da daju adekvatne informacije ,da bi se I adekvatni zakoni primijenili .Medjutim vazno je I naglasiti znacaj demokratije za razvoj slobode .De Soto nije pobornik azijskih sistema ,koji su poceli sa liberalizacijom  trzista a da pri tome nisu nista uradili  na razvoju demokratije .Takav system moze da funkcionise samo u specificnim kulturama ,ali ne u svim .Dosta zemalja  koje su u razvoju,tranziciji nisu napravile  uspjesne sisteme ,jer su preduzele samo konkretne korake u pravcu postizanja makroekonomske stabilnosti :  stvoren je stabilan novac ,uravnotezen je budzet I sprovedena je privatizacija .Ali , da bi se uspostavio istinski kapitalisticki system  potrebna je vladavina prava .Sam kapitalizam,kaze De Soto ,je  nista drugo do ekonomski system siromasnih ljudi .Kapitalizam je omogucio ljudima ekonomska prava ,koja su prije njegovog stupanja ,imali samo plemici I burzoazija . Zato  se smatra da je kapitalizam  alat koji  omogucava siromasnima da prosperiraju .Medjutim ,gotovo svaki siromasni covjek  ,u nerazvijenim zemljama  se pita zasto  kapitalizam funkcionise samo za bogate slojeve u njegovoj zemlji ?  I zasto on ne moze da ubere plodove koje  su intelektualci propagirali da ce se desiti nakon prelaska na novi system ? Odgovor je jednostavan ,kaze De Soto ,  zato sto nema stvarnih prava .Dokle god ne budu uspostavljena  stvarna prava za sve gradjane ,system ce funkcionisati samo za manjinu : tj. Samo za bogate gradjane .
Dzozef Stiglic je rodjen u Indijani 1943 ,sa 24 je doktorirao ,I postao professor na univerzitetu Jajle sa 27  godina .Godine 1979 je dobio nagradu  John Bates Clark ,kao  najznacajnijem ekonomisti  ispod  40 godina .Bio je clan Vijeca ekonomskih savjetnika u vrijeme  predsjednika Klintona od 1992-1997.Trenutno je professor na Kolumbija Univerzitetu u Nju Jorku .Za svoje  radove je nagradjen Nobelovom nagradom  2001 .
Uvodno pitanje u intervjuu koji je obavljn 2001,pocinje sa  objasnjenjem  ‘’Sok terapije ‘’ . Samo ime znaci  munjevita promjena ,instant lijek ,ali Stigliz  razlikuje dvije vrste takve terapije .Jedan  tretman  ‘’Sok terapije’’ je  neophodan da bi se spustila  hiperinflacija na prihvatljive nivoe ,I tu terapiju mnogi ekonomisti odobravaju .Drugi  vid ‘’Sok terapije ‘’  se primjenjuje u samo ekonomskom  sistemu razvoja zemlje ,tako sto se gotovo preko noci  I dramaticno, desavaju promjene u drustvu . Pomjene  iz  socijalistickih I komunistickih ideologija u trzisnu , zahtijevaju  pripremljen teren za njihovo sprovodjenje ,a jedan  od svakako  najbitinijih uslova je  I vrijeme  .Tako Stigliz navodi  Kinu kao  reprezentativnu  drzavu koja  je uradila postepenu promjenu  iz komunizma  ka trzisnoj privredi .Same promjene koje su postepeno uradjene  dale su bolje rezultate nego  iste koje su uradjene po principu ‘’sok terapije ‘’ .Kao los primjer  sprovodjenja reformi po principu ‘’Sok terapije ‘’ Stigliz navodi  Rusiju .Tamo je postojao ogroman broj gresaka koje su se nizale jedne za drugom ,a svakako jedan od zasluznih je bio I MMF ,koji je pozurivao privatizaciju . Ukinuta je kontrolna cijena  za vecinu proizvoda ,ali ne I  za sve ,sto je proizvelo ogromnu  inflaciju . Inflacija  je pogodila ustedjevinu gradjana ,I time onemogucila legitiman process privatizacije ,prouzrokujuci da ogromna drzavna bogatstva predju u ruke malog broja ljudi ,tj.oligarha .Tako je  kapitalizam u sustini donio nezapamceno siromastvo   praceno padom zivotnog standarda,padom GDP-a ,smanjivanjem zivotnog vijeka I ostalih socijalnih pokazatelja koji  su ukazivali na pogorsanje kvaliteta zivota . ‘’Trzisna privreda je bila gori neprijatelj,nego sto su komunisti govorili da ce biti ‘’-Stiglic .Kao  najinteresantiji model  sprovodjenja  mijesanih tehika, postepenih I instant –‘’Sok’’ ,promjena  ,navodi se Poljska  . Naime , Poljska je primijenila ‘’Sok terapiju ‘’  pri  smanjivanju hiperinflacije ,koja  nije snizena  na  najmanji nivo ,ali jeste na prihvatiljiv . Potom je presla  na politiku postepenih promjena u restruktuiranju ekonomije ,vrseci  pozitivne promjene u samom drustvu .Posledice vodjenja  takve politike su dale najbolje rezultate u odnosu na pocetak tranzicije .’’Ono sto je potrebno zapamtiti jeste  da se ne smije mijesati politika stabilizacije sa politikom ekonomskog rasta . Stabilizacija snizava inflaciju na prihvatljive nivoe ,to je neophodno ali ne I dovoljno’’ –Stiglic .Na pitanje da prokomentarise cudo u  Argentini ,Stiglic odgovara da je za tamosnji propad direktno kriv I  MMF ,zbog nacina vodjenja svoje politike .Ogranicavajuci factor  je bio vezivanje za dolar ,pogotovo kada je dolar bio precijenjen I to im je mnogo  odmagalo .Valuta njihovih komsija Brazila  je devalvilara ,I time je osiromasila  stanovnistvo ,a euro je bio  slab.  Argentina je zapala u gotovo nemogucu situaciju ,tada na scenu dolazi MMF  koji im  je  dao novac  po odredjenoj kamatnoj stopi ,koja je vremenom rasla zbog sve vecih globalnih problema . Kada je kamatna  stopa  dosla na odredjenom nivou ,MMF  je zatrazio isplatu  I  ukinuo pozajmljivanje novca .Ovim promjenama nisu mogli da se prilagode ,a Stiglic navodi da nije siguran da li bi I jedna zemlja mogla da se prilagodi .Takodje liberalizacija trzista  je  dovela do poplave uvoza is SAD ,koji je bio  subvencionisan od  vlade SAD ,tako da se proizvodi iz  Juzne Amerike nisu mogli nositi  sa takvim proizvodima .’’I tako unistavanje zaposlenosti  predhodi  stvaranju nove zaposlenosti ‘’ .Medjutim ,Stigliz se slaze da su slobodna trzista  korisna ali ona moraju biti potpomognuta znacajnom ulogom drzave .’’Trzista su motor ekonomije ,ali uvidjamo da sama trzista nisu dovoljna ‘’. I pored zadovoljavajuce regulative koje je imala drzava  u SAD  ,Stigliz navodi da su imali problema  sa krizom stednje I zajmova koje su americke poreske obveznike kostale nekoliko  stotina milijardi dolara . Skandal sa  ‘Ernonom’’  je pokazao da je potrebno izvrsiti regulisanje racunovodstva ,jer je ocigledno da ljudi preko noci mogu da ostanu bez  svoje zivotne ustedjevine . Stiglic se ne  slaze sa konceptom pojednostavljenih problema  a koji se svodi na problem  svojinskog prava ,koju zastupa Hernando De Soto .  Svojinska prava su izuzetno bitna za trzisnu ekonomiju,I bez njih trzisna ekonomija ne moze   postojati ,ali to je suvise pojednostavljeno i nije dovoljno .  Cak I u zemljama  gdje je vlasnicka struktura definisana ,I gdje se mogu ponuditi  vlasnicka prava na prodaju ,ako nema  trzista  ne mozete  obaviti transakciju ,a samim tim  ni uzeti kredite  po  bilo kojem osnovu .Za  sebe smatra da pripada  pravcu Kenzijanizma,ali ga danas  neki nazivaju neokenzijanizmom, jer je  utemeljen na osnovnim lekcijama  kenzijamizma ali sa  vecim intelektualnim proucavanjima, nego prije 70 godina. Jedan  od osnovnih razloga je teorija  asimetricnih informacija koje nisu bile poznate prije  70 godina, a za  koju je dobio  Nobelovu Nagradu . Stigliz kaze  da  su  Adam Smit  ,Milton  Fridman ,svakako doprinijeli razvoju ekonomije ,ali da su ideje o slobodnim trzistima prilicno ideoloski utemeljene prije nego  su zasnovane na ekonomskim teorijama .’’ Znate ,modeli u kojima se predpostavlja da su informacije savrsene u savremenom svijetu ,jednostavno nemaju smisla ‘’ . Za sam kapitalizam kaze da je  imao vise kriza tokom svog nastanka ,a takva  je svakako I velika depresija ,ali pravi izazov  je globalizacija .Stiglic se pita  da  li I kojom brzinom ce se otvarati nova trzista I kako ce ona  uticati na razvoj zemalja . Naime  ,zbog snizenih cijena  ,Busova administracija je predolzila stvaranje  kartela radi zastite  domacih proizvodjaca celika ,jer Koreja  ima  znatno bolje razvijenu celicnu industriju .Takvim losim primjerom,SAD  moze pospjesiti stvaranje kartela  sirom svijeta ,I onda ce se kapitalizam vratiti  u  stanje protekcionizma ,a  opozicija  globalizmu ce sve  vise rasti .


Van mreže markot

  • Sr. Member
  • ****
  • Poruke: 367
  • Karma: 40
  • Alea iacta est !
    • Pogledaj profil
Odg: ESEJI I RAZMISLJANJA
« Odgovor #4 poslato: 15.10.2010, 13:06:01 »
Uzroci  velike ekonomske krize  1929-1933
(Friedman & Swartz )


Velika  Depresija  je jedna  od najvecih ekonomskih kriza 20 vijeka . Pocela  je u Americi 1929 da bi se rasirila po Evropi ,I trajala  do  1933  ,odnosno  negjde do kraja  1940 . Istoricari uzimaju  Octobar  29.1929  kao dan pocetka  krize  ,ili Crni Utorak ,koji se dogodio  na  trsistu akcija  . Medjutim po Fridmanu ,kriza je bila dublja  I ona je nastala u bankarskom sistemu ,koja je kasnije I  povukla  trziste akcija .Takodje jedan od glavnih uzrocnika  jeste I Federalni system u  Americi ,koji  nije uspio  da donese odgovarajuce mjere zastite kako bi sprijecio  dalji propad banaka ,a samim  tim  I  produbljenje  ekonomske krize  . Naime ,Federalni system  nije  odrzavao odredjenu  kolicinu  novca ,koja je bila potrebna bankama  da bi  pozajmljivali  I time otplacivali dugove  iz poslovanja .Kao rezultat krize 9000  banaka je suspendovalo svoje  poslovanje  od 1929-1933 ,sa  2.5 milijardi  gubitka koji je izazvan kod dionicara ,kreditora …vlasnika  akcija.Sami  gubitak banaka  nije bio dovoljan da izazove nevidjenu krizu ,iako  gubitak jeste znacajan . Ono sto je gubitak banaka  pospjesio je  veliki gubitak na trzistima akcija ,obveznica gdje je procijenjeno da zbog nepovjerenja  koje je pocelo  u bankarskom sistemu ,sve akcije  iz  raznih  biznisa(za 4 godine )  izgubile na vrijednosti oko 85  milijardi dolara . Odnosno Octobra  1929  je procijenjeno da su sve akcije koje su se nalazile na  New York Stock  Exchange , izgubile oko  15.5 milijardi u vrijednosti.Ukupna kolicina novca koja je  bila u opticaju pala je za jednu trecinu od 1929-1933 ,a  depozit kod banaka je pao za 42% ,odnosno 18 milijardi dolara . Propast banaka  nije  bio toliko vazan ,koliko je uticao na smanjenje  kolicine novca u opticaju ,a koji je neophodan za bilo koju ekonomsku aktivnost .Na pocetku krize  ,1/5  banaka  je drzala   jednu desetinu  ukupnog  depozita ,a koje su morale da obustave poslovanje zbog finansijskih poteskoca .Mnoge banke su otisle u dobrovoljnu likvidaciju ,neke  su se spojile sa mnogo  jacim bankama (kasnije  je konstantno dugovanja malih banaka  izazvalo  slom I nekih vecih banaka  ,koje su izgubile svoje reserve placajuci dugove asimilovanih banaka ) ,tako da je  broj komercijalnih banaka pao za jednu trecinu .Monetarna kriza je dostigla vrhunac  Marta  1933 ,kada  je od  Marta 6-13 proglasen praznik banaka  ,gjde su  bile zatvorene sve banke u Americi  ,ukljucujuci I Banke  Federalnih Rezervi . U istoriji Amerike ,ovaj monetarni kolaps  se nije  desio  gotovo 100 godina ,od  1839-1843,koji je takodje bio uzrokovan velikim  svjetskim  poteskocama ,a bio produbljen na domacem terenu nesigurnoscu vodjenja monetarne politike .Velika  depresija  je  napravila udar I u akademskim shvatanjima vodjenja monetarne politike .  Do tada je preovladavalo misljenje da monetarna snaga ima  veliki uticaj u ciklicnom procesu(misljenje je pogotovo bilo potvedjeno 1920 ) ,I da je vodjenje monetarne politike jak instrument  u kreiranju ekonomke stabilnosti . Medjutim ,misljenja su otisla u gotovo suprotnom pravcu , kada  su kazali  ‘’novac  nije vazan ‘’  to je samo pasivni elemenat koji je reflektovao ostale sile ,a da je monetarna politika slab instrument u kreiranju ekonomske stabilnost. Kasniji dogadjaji su ipak ovo opovrgli  ,I dokazali  vaznost monetarne politike .Smanjenje  kolicine novca  ,gotovo kolaps bankarskog sistema moze se zahvaliti  posledicama  ne-monetarnih sila  u Americi,kao I nemonetarnih I monetarnih sila u Evropi . Sve zavisi od toga koliko se daje a koliko uzima,monetarne vlasti su mogle odgovarajucum akcijom da  prekinu opadanje kolicine novca ,ali isto tako da je I povecaju ,a sigurno da su mogle da pomognu bankama da se izbore sa novonastalom situacijom .Mada je pitanje da li bi kriza prestala ,ali Fridman kaze  da  bi se skratila ,I sigurno ublazila . Rast kolicine novca opao je  15% u prvoj godini krize  od 1929-1930 .U sledecoj godini 20% ,pa potom 27% I na kraju 5% od 1932-1933 . Veliko opadanje cijena kostanja proizvoda I usluga ,je neznatno smanjilo opadanje realnih zarada u cetvorogodisnjem periodu 11%,9% ,18%  I  3%  u poslednjoj godini .Ukupno u sve cetiri godine krize ,kolicina novca se smanjila  za 53%  ,dok je realna zarada opala za 36% . Vec 1931  kolicina novca u opticaju je bila manja nego 1917,a realna  zarada je 1933  dosegla nivo iz  1916 iako je populacija stanovnistva porasla za 23% . Per capita zarada iz  1933  je gotovo bila identicna sa onom iz  1908 ,takodje godinom depresije ,mada  cetvrt vijeka prije .Cetiri godine depresije su gotovo izbrisale sva dostignuca u dvije decenije ,naravno  bez dostignuca u tehnologiji .Na  svakog  treceg zaposlenog bio je po jedan nezaposleni .
Kao prvi mjesec propasti trzista kapitala je oznacen  Octobar  1929,mjesec kada  je  na trzistu nastupila snaga medveda .Index  Standard & Poor sa 90 listovanih  preduzeca dostigao je svoj vrhunac  u  Septembru ,a index se zadrzao na 254 poena . U prvim danima  Octobra index je pao na 228 ,a onda je  10 Octobra skocio na 245.Poslije 10 Octobra nastupa panika , I index je 29 pao na 162 poena.Ono sto sto je zanimljivo je  da je 29  trgovano  za 16,5 miliona akcija sto je skoro  4 miliona vise nego  prosjecno u Septembru  kada je idex dostigao vrhunac ,razlog je J.P.Morgan koji je na neki nacin preuzeo  lidersku poziciju I osnovao fond koji je trebao da pomogne kupovinom i prodajom akcija  I stabilizuje trziste .Medjutim kurs  prodaje akcija  je bio toliko visok da fond nije mogao da izdrzi pritisak ,I na kraju se zatvorio .Pad trzista je prourokovao veliku kolicinu kredita koju je  New York City Bank servirala brokerima I dilerima da bi  pokrili gubitke  svojih poslovanja . Ostale banke su uskratile takve vrste kredita jer su imale  ogromne gubitke depozita ,od strane  instranih firmi koje su zbog krize povlacili svoje investicije U prve dvije nedelje krize ,u Octobru ,ostale banke nisu odobrile oko 120 miliona  dolara  pozajmice brokerima I dilerima ,a kasnije  do kraja  godine traznja za  kreditima je  porasla na  2.3 milijarde dolara  . Ukupno  za nesto vise od 3 mjeseca  totalna skracenja kredita potrebnim za trgovanje na berzi je poraslo na oko 4.5 milijardi dolara . New York City Bank je ,zahvaljujuci Federalnim Rezervama ,obezbijedila dodatne reserve da bi bila u stanju da izadje u susret nadolazecoj traznji za kreditima ,koji na kraju nisu bili dovoljni .Pad trsista kapitala se podudarao sa padom kompletne ekonomije , od  Avgusta  1929  pa do kraja krize ,prozivodnja ,cijene  kostanja proizvoda  I usluga ,licna zarada su padale  godisnje  po prosecnoj stopi od 20 % ,7.5% I 5%  .Kamatne stope  koje su generalno rasle  do Octobra  1929  ,pocele  su naglo da padaju .  Cak I da se kriza zavrsila  u 1930 ili pocetkom 1931 ,izuzevzi monetarnu krizu koja  je svakako bila jedan od uzrocnika , bila bi  zabiljesena  u istoriji kao jedna mnogo  jaka kriza . Pad trzista kapitala je dijelom predstavljao symptom neke druge sile koja  je bila odgovorna za cijelu krizu ,a drugim dijelom je potpomoglo da se kriza produbi .Atmosfera u kojoj su biznismeni  I ostali pravili planove je bitno promijenjena ,nesigurnost je  dobila na mahu . Predpostavlja se da je ovo izazvala  pad volje I kupaca I preduzetnika da trose ,odnosno prouzrokovao je pad volje da kupuju proizvode I usluge po bilo kojoj  kamatnoj stopi ,sto je prouzrokovalo  ne balans u njihovom  portfelju I ljudi su se okrenuli prema kupovini obveznica ,daleko od bilo koje vrste akcija . Novembra  1930 , 256 banaka je izgubilo 180 miliona dolara depozita ,decembra 352  banke je izgubilo  370 miliona  dolara depozita ,ali najznacajniji gubitak se desio 11 decembra kada je Bank of United States izgubila  gotovo 200 miliona  dolara depozita . Ova  propast  banke  United States je bila veoma vazna ,jer  je najveca  komercijalna  banka  koja je izgubila najvise depozita  u americkoj istoriji .Iako je  banka bila  reguralna komercijalna banka ,ipak ime koje je nosila  je navela mnoge gradjane  Amerike ,kao  I  sirom svijeta, da je to reprezentativna banka ,sto je prouzrokovalo enorman gubitak povjerenja ,vise nego bilo  koja  banka  sa svojim gubicima . United States banka  je bila I clanica sistema Federalnih Rezervi . Guverner  New York u to doba ,Harrison  ,je napravio plan prema kojem je trebalo da banka  United States  bude pripojena sa nekim jacim bankama kao I fondovima koji su imali  vecinsko vlasnistvo akcija . Plan je ukljucivao Cleaning House Banks  konzorcijum koji je trebao da potpomogne sa  30 miliona dolara da bi doslo do spajanja I spasenja  jedne od jacih komercijalnih banaka . Medjutim u  poslednjem trenutku Cleaning House Banks su odustali od plana  I nisu servirale neophodnih 30 miliona ,sto je predpostavilo se bio presedan likvidacije  United States Bank . Na  sjednici koja je odrzana  u New  York ,Joseph.A . Broderick koji je bio nadzornik  banaka u New York-u  je dao svoje misljenje  povodom odluke  Cleaning House  konzorcijuma da ne pomogne  United States bank : ‘’Kazao sam da United States Bank ima  na hiljade  korisnika kredita ,da finansira  male trgovce ,posebno jeverejske trgovce ,I da bi zatvaranje ove banke  vjerovatno prouzrokovalo siroko bankrotstvo medju onima koje je opsluzivala .Upozorio sam ih da bi zatvaranje  prouzrokovalo zatvaranje jos najmanje  10 banaka  kao I da bi negativno uticalo na osiguravajuce banke . Takodje negativan efekat bi se mogao prosiriti  I van grada ,upozorio sam ih .Podsjetio sam ih dvije ili tri nedelje prije  nego su pomogli  najvecim bankarima ,da treba I nama da pomognu . Takodje prije  sedam ili osam godina  podsjetio sam ih da su pomagali jednim od najvecih zaloznih fondova u  New  York ,a da su United  States pomogli samo onda kada  je neko njihov  nastradao ili bio pred propastom .Na kraju sam pitao da li je njihova odluka  konacna ,oni su kazali da jeste  .Tada  sam ih upozorio da je to jedna od najvecih gresaka u istoriji  rukovodjenja  banaka u New York-u ‘’ . Medjutim Broderikova  upozorenja nisu impresionirala Jackson Reynolds ,predsjednika First National Bank  iz  Cleaning House  asocijacije ,koji je kazao da zatvaranje United States Banke ce samo ‘’lokalno’’ odraziti svoje posledice .Na dan svog zatvaranja,11 Decembra ,  United States banka je uspjela da otplati 83,5% dugova iako je morala  da likvidira najveci dio likvidne imovine. Ovakava odluka je svakako vodila velikim posledicama ,stanovnistvo je gubilo povjerenje  u bankarski sitem,I suma novca koje je imalo stanovnistvo se povecavala ,dok su se depoziti I novac  koji su drzale banke krecali u suprotnom pravcu . Zog  sopstvene sigurnosti  ,banke su pokusale da ojacaju svoju likvidnost ,iako je bila ogromna traznja za povlacenjem depozita .Kamatne stope su veoma jasno predstavile  krizu u bankarskom sektoru .Do septembra  1930 ,mjesec prije nego to je pocela prva bankarska kriza , kratkorocne kao I dugorocne kamate su  padale kao I prinosi na korporativne obveznice .Sinhronizujuci se sa vec postojecom krizom prinosi izmedju slabijih korporativnih obveznica I  prinosi izmedju drzavnih obveznica su nesrazmjerno odvojeno rasli .Prinosi na korporativne obveznice su veoma ostro rasli ,dok su prinosi na drzavne obveznice  isto tako ostro opadale .Razlog  za to je veoma  jasan . U zelji sa svojom likvidnoscu banke su ‘’odbacivale’’slabije korporativne  obveznice ,u zamjeni za drzavnim obveznicama kao sekundarnim rezervama, sto je povecalo prinose  na  korporativnim obveznicama –odnosno smanjilo njhovu cijenu .Ovo smanjenje  cijena  korporativnih obveznica je produbilo bankarsku krizu ,tako sto je  smanjilo trzisnu vrijednost  portfolija  obveznica I tako uticalo  na smanjenje  capital  u bankarskoj imovini .Izbjegavajuci trziste akcija ,I pretvarajuci svoj portfolio u drzavne obveznice ,istovremeno se isvrsio pritisak na samo trziste obveznica ,prouzrokujuci zatvaranje novih ponuda za bilo kojom korporativnom obveznicom .Dogadjaji u inostranstvu su pospjesili krizu ,jer  je proizveden boomerang efekat zahvaljujuci ekonomskoj I monetarnoj krizi u Americi ,gjde  su na trzistu opale cijene  proizvoda  I usluga kao I akcije inostranih preduzeca .Maja  1931  propala  je austrijska banka  Kreditanstalt,cije su se posledice osjetile citavim kontinentom .Uslijedile su zatvaranja banaka  sirom Njemacke ,takodje  I u ostalim zemljama  banke su propadale ,a Velika Britanija je  zamrzla kratkorocnu imovinu u Njemackoj .Iste godine na predlog tadasnjeg presjednika Hoovera napravljen je  ‘’standstill  agreement ‘’ koji je predvidjao ne presiju medju komercijalnim bankama  a u vezi ispacivanja  kratkorocnih kredita u inostranstvu . Ovaj dogovor je  umijesanim drzavama dao trenutni predah ,mada je na americku monetarnu situaciju  dvojako uticalo .Druga bankarska kriza je bila mnogo opasnija  nego prva jer je za vrlo kratko vrijeme ,sest mjeseci od   Februara –Avgust 1931 ,deposit komercijalnih banaka  pao  za 2.7 milijardi dolara ili 7% ,sto je gotovo vise nego za svih 18 mjeseci od pocetka krize od Avgusta  1929 –do Februara  1931 .Za  samo 7 mjeseci iste godine ,depoziti banaka  ukupno su pali 9% ,sto je gotovo  1%  vise nego pad depozita za citavu  1920-1921 ,kada je takodje bila kriza .Ukupna kolicina novca koja je bila u opticaju za sest mjeseci je pala za 5,5% ili za 11% u toku godine .Gotovina koju su drzali  gradjani je nastavila da raste gutajuci ,neznatno povecane  reserve zlata , a prinosi na dugorocne drzavne obveznice su padali do gotovo rekordne sume sredinom 1931 .Ono sto je takodje zanimljivo jeste  Kanada,koja  nije osjetila vece bankarske krize  za vrijeme  trajanja  velike depresije .Desetak banaka sa oko 3000  ekspozitura ,nije osjetila  gotovo nikakva ostecenja ,mada predostrznosti radi ,jedna  manja banka je  pripojena  Maja  1931. Kanada je fiksirala kurs razmjene  sa  Amerikom I odrzavala je taj kurs sve dok  Britanija  nije  napustila  zlatni standard .Iako je I Canada  imala nagao pad  u cijenama  kostanja kao I pad  u  relnim zaradama ipak je deprecijacija  u kursu razmjene  sa Amerikom bila manja .Takodje  depoziti su u Kanadi ostali podjednako atraktivni kao I prije ,I nije bilo smanjenja traznje .Jedan od razloga zasto je postojala ta razlika  izmedju Amerike I Kanade ,po vjerovanju Fridmana ,jeste sama bankarska kriza koja je uspjela da snizi atraktivnost depozita u  Americi u odnosu na  Kanadu koju je imala prije nastupanja krize  .Kada  je nastupila kriza ,banakarski sector Kanade je ostao kakav  jeste ,dok se novac povlacio sa  racuna americkih banaka .
Na kraju  krize ,glavna pitanja koja su se postavljala su ,kako je zapravo  mogla da nastane kriza ? Da li je kriza nastala kao los  rezultat  finansijske praktike koja je vodjena  poslednjih godina ,ili  je ona  napravljena razvojem lose politike poslednjih 10 godina  ? Svakako ne postoje jedinstvena misljenja a Fridman kaze  da je jedan od mogucih uzrocnika  prve bankarske krize I svakako losa politika pozajmljivanja I investiranja  samih banaka ,odnosno los menadzment ,  koji  je napravljen pocetkom 1920 .Medjitim to samo ne bi bilo dovoljno da pokrene lavinu krize ,ali su zbog  nadolazece traznje za povracaj deposita  odnosno uvecavanje kolicine novca  koje  su imali grdjani ,banke morale na trzistu da  prodaju cak I svoju likvidnu imovinu .Prodajom imovine ,smanjila se njihova vrijednost ,pa su banke morale  da prodaju I obveznice ,koje su takodje izgubile na vrijednosti ,direktno nanoseci nepopravljivu stetu na samu kolicinu rezervi,odnosno strukturi imovine  .Kriza se mogla zaustaviti da su banke imale mogucnost da obezbijede sredstva kako bi izasle u susret klijentima, i ne  bi bilo vecih posledica ni pada cijena na trzistu kapitala . A  propast nekoliko losih banaka ne bi povuklo mnoge druge tokom dvadesetih kada je veci broj njih propao .Federalne Rezerve  su takodje odradile los posao ,jer nisu preduzele nikakve mjere  da bi pomogle posrnulim bankama .Gotovo sastanak za sastankom je  vodjen od Decembra 1930 do Aprila 1931 ,na kojima se raspravljalo o clanovima sistema I o suspendovanjima  iz sistema .Bili su svjesni koliko nepovjerenja ima  medju ne samo komercijalnim bankama ,nego I u samom Federalnom sistemu . Medjutim glavna teorija odgovornih u Federalnom sistemu ,je da  su same banke krive za propast ,odnosno los menadzment je kriv za sve ,I da to nije problem Sistema .Iako razlog za  ne djelovanje treb traziti u samom vrhu  odgovornih ljudi ,jer nisu razumjeli konekcije izmedju bankarskih kriza ,deposita ,trzista obveznica . Od 1921-1929 za sve propasti banaka koje nisu pripadale sistemu  ,predstavnici Federalnih Rezervi nisu imali nikakvog osjecaja  odgovornosti ,iako su te banke imale ogroman broj depozita  koji je bio umijesan u proizvodnji krize .Cak kada je kriza uzela maha ,banke koje su vecinom propadale nisu bile clanice sistema ,a to je bilo oko 80% ,a ostatak  koji je propao a bio je clan sistema ,prokomentarisan je od strane borda kao nesrecan slucaj ,odnosno los  primjer vodjenja  bankarske politike ,los menadzment tako da nije zahtijevao intervencije .

Van mreže markot

  • Sr. Member
  • ****
  • Poruke: 367
  • Karma: 40
  • Alea iacta est !
    • Pogledaj profil
Odg: ESEJI I RAZMISLJANJA
« Odgovor #5 poslato: 15.10.2010, 13:07:35 »
Ekonomske funkcije zakona

Vrlo rano u ljudskoj istoriji,individualci su otkrili da formiranjem grupa imaju vecu mogucnost da prezive u  vrlo  opasnoj sredini .Da  bi uspjeli da prezive ,oni  su morali da se sporazumijevaju I  da na neki nacin uspostave bolju  interakciju   koja ce im omoguciti i bolju zastitu  .Razumije se  ,  mnogo grupa je probalo razne  vidove interakcija  ,od kojih su neke bile uspjesne ,a neke nisu . Neke su pomogle u prezivljavanju opasnosti ,a opet, druge nisu .Vremenom ponasanja koja su pomogla u  prezivljavanju su se zadrzala ,mijenjala u zavisnosti od situacije ,ali isto tako steceno iskustvo je prenoseno od jedne do druge generacije. Ponasanja su postajala uobicajena ,I ona su se  neformalno postovala ,ne zato sto ih mozda svi clanovi razumiju ,nego zato sto omogucavaju najbolji nacin opstanka  I zivljenja  .  Svak gupa je ,zavisno od mnogih situacija ,razvila ovakva pravila koja su  postovana . Neformalna pravila su postala   tradicija ,moralna vrijednost  ,religija ,I ostala  ponasanja koja su nastala spontano a koja su prezivjela  zub vremena I vezala sve naredne generacije .Ova  pravila su prenosena oralnim putem ,interpretacijom istorije ,predavanjima I naravno djedovskim pricama . U modernom vremenu ,zaostavstinu ovakvih pravila  ljudi smatraju  kulturnom bastinom jednog drustva ,ali bez obzira na  naziv , pravila su za sobom povlacila razne sankcije ,gubitak reputacije ,odbacenost od drustva i komsija, odbacenost od zajednice  ,a ne rijetko su  sankcije bile I drasticnije .Formalna pravila ,poznatija kao ZAKON , su konstitucionalna pravila ili drzavna pravila .Zakon odredjuje  politicki system(hijerarhija politicke moci I odgovornosti ) ,ekonomski system (vlasnicka prava,ugovori ,oportunitentni trosak ) ,system zastite  (sud ,policija,vojska ). Vlada  podrzava Zakon  I njegovu ‘’volju’’preko raznih kazni ,zatvaranja ..pogubljenja ..Na taj nacin mnoga neformalna pravila koja  su nastajala vjekovima su  uoblicena u jedan formalin akt zvan  ZAKON. Medjutim kao I  covjek koji evoluira ,tako formalna I neformalna pravila evoluiraju ,konstantno se prilagodjavajuci novonastalim situacijama !  Mozda jedan  od najboljih primjera  savremenog konflikta  formalnog  I  neformalnog prava  je dao prof. Ronald Coase ,sa svojim pitanjima  odnosa vlasnicke structure  ,I njihovog prava ! Ako imamo  dvoje  komsija ,komsija A  I komsija B, koji su u slucaju prodaje  svoje imovine (kuca.dvoriste ) ,procijenili gotovo  identicnu trzisnu vrijednost  ,jer se nalaze  u istoj ulici ,gotovo slicna gradja kuca ..itd . Sada predpostavimo  da komsiji A ,jedna kompanija ponudi novac  radi testiranja  novog izuma  za kuhinju .  Novi izum medjutim  pravi buku ,I tako direktno utice na komsiju B  I time dovodi do smanjena  trzisne  vrijednosti njegovog imanja . Sa  druge strane  testiranje novog izuma ,komsiji A  donosi finansijsku dobit I uvecanje trzisne vrijednosti !  Komsija B  vjeruje  da ima pravo da bude zasticen ,I da treba da mu se plati nanesena steta izazvana bukom novog izuma ,dok komsija A  vjeruje da ima pravo da  radi sta god pozeli u svom domu ,I da je to njegovo  osnovno pravo .U nemogucnosti dogovora ,komsije su izasle pred sudijom  ,trazeci pravdu . Ovakav slucaj je bio potpuno nov,I nije bio zabiljezen i  formalno uokviren  u Zakonu .Kao takav sudija  je morao da vrsi kombinaciju neformalnih pravila (obicaja  ,tradicije )  I Zakona ,a rezultat  ovog spora je  nova stavka u Zakonu .Medjutim mnogo vaznije  je sto   sudskom odlukom ,a kasnije I podzakonskim aktom ,svi  buduci sporovi ce se zasnovati  na ovoj odluci ,tj. Ovo odluka direktno utice na povecanje ili smanjenje  ekonomske dobiti  jedne ili druge strane .Ako sudija u ovom sporu presudi  u korist  komsije  B ,komsija A  ce imati interes da otkupi  prava od komsije B I ponudice mu svotu novca  za nastavak  testiranja  novog izuma . U slucaju da   sudija presudi u korist  komsije A , onda ce komsija B imati interes da otkupi  prava testiranja novog izuma od komsije A ,.i time u  oba slucaja  izjednace  trzisnu vrijednost svojih imovina . Postoje  dvije glavne premise ove Coasove teorije  1) Jasno definisana struktura vlasnickih prava je  neophodna za resavanje konflikata medju pojedincima ,putem trzista  .2) efikasna alokacija sredstava je nezavisna od prvobitno odredjenih vlasnickih prava ,ako su troskovi transakcija mali ,odnosno zanemarljivi  .Ovo nije Coasov  svijet  ,on se jednostavno trudio da natjera  kolege da bolje razmsiljaju kako zakoni  mogu uticati na ekonomsku efikasnost ! To jeste, da li zakoni povecavaju ekonomsku efiksanost  ili smanjuju , da li povecavanju transakcione troskove ili smanjuju ? Naravno u  bilo kojem slucaju da sudija presudi ,ne mozemo zakljuciti  da su vlasnicka prava otisla u ruke onog koji ih najvise cijeni ,ali sigurno mozemo zakljuciti da definisana  struktura vlasnickih prava dalje usmjerava  ekonomsku aktivnost zainteresovanih strana .
Istorijski gledano postoje dva razlicita  legalna sistema  ,  uobicajeno(neformalno) pravo I civilno (formalno)pravo ,koja svoje korijene vuku iz Engleske I  Evrope  .U  uobicajenom pravu ,sudije igraju glavnu ulogu u razvijanju I odrzavanju ovog pravnog  poretka .Oni  to rade tako sto formalizuju  obicaje ,kulturu ,tradiciju koja  je vec uspostavljena a medjusobno dogovorena , I tako sto stvaraju nova pravila  zavisno od novih situacija  nastalih promjenama u socijalnom I ekonomskom zivotu  (slucaj komsija ).  Ovaj  sistem  je istovremeno poznat kao    ‘’sudijska Pravda ‘’.U civilnom (formalnom ) pravu legislatori(donosioci zakona)  su donosioci fomalnog zakona koji se sastoji nihovim postovanjem glasanja  vecine . Zadatak sudija u zemljama sa civilnim pravom jeste da postuju odluku vecine  ,I da donose odluke u skladu sa pomenutim zakonom .Njihova glavna uloga jeste da primjenjuju  pravila ,ali ne I  da donose nova ,tj da kroz postojeca pravila intrepretiraju sve moguce slucajeve .  ‘’Sudijska  Pravda ‘’  je pravo koje je poznato po fleksibilnosti I mogucnoscu da aposobuje mnoge promjene  koje su veoma karakteristicne za  dinamican trzisni process ,I u samom  ekonomskom razvoju su potpomogle  smanjenu transakcionih troskova vise nego civilni zakon .Takodje, uobicajno pravo (neformalno –sudijsko )  je bilo usko povezano  sa sve vecim porastom individualistickih ideja u Engleskoj .I kao sto  smo vec naglasili  izvor ovog zakonodavstva je lezao u  lokalnoj  kulturi ,obicajima ,tradiciji ,tj neformalnim pravilima .Klica danasnjeg prava  je  upravo sadrzana u ovom neformalnom pravu ,neformalnim institucijama,I to nema veze  sa socijalnom pravdom ,sa drzavom blagostanja  ..vec sa individualnom slobodom ,vlasnickim pravima I slobodnom trgovinom .  Sa druge strane formalna prava koja su prezentovana legislatorima ,su pod jakim uticajem  pojedinaca ili grupa koji ocekuju da ce ih zakon na ovaj ili onaj nacin obuhvatiti .Formalni zakon  je  predmet debata  skolovanih ljudi koji na osnovu svojih precepcija donose zakljucke o novim  zakonima ,a koje kasnije upraznavaju birokrate I sudije .Takodje ,formalni zakon je pod pritiskom drzave koje ima interes  intezivnog ucesca  radi ostvarenja sopstvenih ciljeva (  New Deal-1930 ,USA ) .Nobelovac ,George Stigler(1971) je dao svoj komentar o drzavi I  njenoj ulozi  : ‘’ Drzava je potencijalni resurs ili neprijatelj svakoj industriji  u  drustvu . Sa svojom moci da zabrani ,dozvoli ,uzme ili  da novac ,drzava moze selektivno da pomogne ili  unisti nebrojeno preduzeca ‘’ .  Ekspanzija drzavnog uticaja  u ekonomskim poslovima ,preko zakona ,utice na povecanje  transakcionih troskova ,a samim tim I smanjenje razmjene ,sto dovodi sto smanjenja  ekonomskog bogastva . Glavna ekonomska  uloga zakona je da zastiti mogucnost takimcenja I da omoguci slobodu razmjene ,kao i da minimizira diskrecionu moc (uplitanje ) drzave . Da bi  se to postiglo zakon mora da bude kredibilan I  stabilan ,inace ‘’slab  zakon I  nije  zakon ‘’  .Zastita  privatnog  vlasnistva ,zastita  ugovora ,nezavisno sudstvo I Ustav su kljucevi za izgradnju privatnog  vlasnistva  I slobodne ekomomske trgovine .Ova pravila omogucavaju individualcima da slobodno biraju , a samim tim imaju interes u smanjenju transakcionih troskova tako sto ce nesmetano traziti najbolji nacin kako  iskoristiti ogranicene resurse .Medjutim da bi  se postakao  ekonomski rast  ,zakon mora biti stabilan .Kupovina nekretnina ,investicije u razne biznis poslove ,izbor karijere ,dugorocna stednja za djecu I mnoge druge odluke koje zahtijevaju dugorocno planiranje ,zahtijevaju stabilan zakon .  Ceste izmjene u ‘’pravilima igre ‘’ ,podizu iscekivanja  u vezi konstantnih promjena  cineci nesigurne razne aktivnosti planirane za buducnost .Tako  na primjer u srednjem vijeku ,polozaj Jevreja  nije bio dobar  I  zato su oni najvise investirali u dragulje I zlato ,koja su veoma likvidna sredstva .Juzno  Amerikanci  su preferilali investiranje u nizi povrat kamatnih stopa na americkom trzistu   ,umjesto visih na njihovom trzistu . Stabilan zakon ohrabruje individualce I  kompanije da potraze najbolji I najsigurniji nacin kako I  gdje da investiraju ,nebitno  od vremenske zone I geografskog polozaja   .Korijeni ideje o stabilnosti zakona se mogu pratiti I u antickoj Grckoj ,sam Aristotel je znao kakvu stetu svaka  promjena zakona  moze nanijeti najobicnijim ljudima I njihovoj svakodnevnici .Kasnije je ovo ucenje nastavio Ciceron koji je govorio  : ‘’Svi  moramo postovati zakon ako zelimo da budemo  slobodni ‘’.  I na kraju  moramo imati u vidu da je I zakon kao I svaki resurs  potrosan . To znaci da zakon zahtijeva konstantnu  proizvodnju I odrzavanje ,a samo odrzavanje je skupo jer se koriste ograniceni resursi .

Van mreže markot

  • Sr. Member
  • ****
  • Poruke: 367
  • Karma: 40
  • Alea iacta est !
    • Pogledaj profil
Odg: ESEJI I RAZMISLJANJA
« Odgovor #6 poslato: 15.10.2010, 13:12:35 »
Globalna Pozornica i Nevidljivi Kontinent

’’Citav svijet je pozornica ,i svi muskarci i zene  tek su glumci ’’ – Vilijam Sekspir

Za Sekspira ovo je bila elegantna metafora da objasni ideju nastanka svojih tragedija ,za nas medjutim ,ova recenica je stvarnost ,opisujuci svijet kao pozornicu na kojoj se odvijaju ekonomske razmjene .Poslije prvog svjetskog rata svjetska pozornica je bila razbijena na vise njih ,koje su pojedinacno funkcionisale unutar nacionalnih granica .Politicari su razumjeli kakvu je devastaciju rat ostavio za sobom i jedino resenje koje su osmislili ,kako bi regulisali ogromno siromastvo i glad, jeste da ’’privremeno’’ aktiviraju drzavne aparature .Zbog velikih ekonomskih kriza ,drzava je jacala vojne snage kako bi mogla da ugusi ’’neposlusne’’kao i razvijanju agrokulture kojom su isplanirali smanjenje gladi,kao i zadovoljenju osnovnih ljudskih potreba .Medjutim ,covjek po svojoj prirodi nije samo jednostavno bice koje tezi zadovoljenju osnovnih bioloskih i fizioloskih potreba ,takodje se i fizionomija svake jedinke razlikuje a otuda i potrebe .Pravi kljuc odrzavanja ’’stabilnosti’’ ideja o jednakosti se ogledala u kontroli informacija koje su gradjanima servirane od strane politicara.Ne zadugo ,tacnije 80-tih godina proslog vijeka ,zahvaljujuci informatickom napretku kontrola informacija je bila sve teza a u isto vrijeme sve vise slobodna i javna .Sada se politicari starog kova suocavaju sa talasima promjena koje je nemoguce izkontrolisati. Revolucionarna platforma ,zvana INTERNET omogucava gradjanima brz,lak i jednostavan pristup razlicitim ucenjima ,idejama i iskustvima iz citavog svijeta. To je za posledicu imalo smanjenje manipulacije od strane vlasti,kao i razbijanju drzavnih granica i kreiranju novih internacionalnih veza nazvanih Globalizacijom (Nevidljivi Kontinent). Iako je novi kontinent ’’otkriven ’’ prije 50 god,njegovi stvarni uticaji su se jace osjecali pocetkom 80-tih. Danas se postavljaju velika pitanja ,sta je u stvari dovelo do stvaranja ovog kontinenta .Gradjani obicno ne primjecuju ove promjene ,kao da su one stalno bile prisutne ..normalna pojava .Samo vjesti biznismeni,kompanije ,politicari uvidjaju vezu koja postaje sve cvrsca ,likvidnija ,bez granica . Ogroman novi prostor koji treba ispitati,prostor kome je horizont sama granica . Taj prostor smo stvorili niko drugi do mi, nasim odlukama pomazemo ovom svijetu da prezivi ,da se siri .I za razliku od ideja koje su nastale u nekoj tajnoj sobi i od tajnih grupa za zeljom da zavladaju svijetom , nevidljivi kontinent ili Globalizacija je nastala tako nenametljivo,neprimjetno i bez krajnje ideoloske poruke koje su obicno servirane na masovnim skupovima istih tajnih grupa .Medjutim sudbina ovog svijeta lezi i u tome kako cemo sustinsko razumijevanje ovog svijeta pretvoriti u prakticno. Privuceni sopstvenim interesom,zeljom za profitom i moci biznismeni ,kompanije..zele se dokopati sto vise teritorija ovog kontinenta,vjerujuci da bi jedan dan ono moglo postati novi Holivud a oni glavni glumci . No, ponekad i oni sami previse rizikuju,pokusavajuci da preskoce vise prepreka od moguceg a opet ,ponekad ustuknu pred mogucnostima ovog kontinenta misleci da njegovi sadrzaji nece imati veceg efekta na njih , rizikujci da ih pregazi konkurencija .Takodje i politicari uvidjaju zahtjevnost i mogucnost novog kontinenta ,zureci da ovladaju novim vjestinama i tako steknu prednost u odnosu na najblizeg kandidata ,jer je novi svijet nevjerovatno nepredvidiv . Nevidljivi kontinent ? A sta je to ? Neki misle da je to metafora za predstavljanje informaticke ere ,a neki su isli i korak dalje pa su je nazvali CYBERIA . Iako je za razvoj ovog kontinenta potrebna tehnologija i njeno razvijanje, ipak to nisu jedini parametri . Prema misljenju autora ’’Nove Globalne pozornice” i “Nevidljivog Kontinenta”(Kenichi Omaheea), postoje cetiri dimenzije ovog kontinenta .Svaka dimenyija je na svoj nacin jedinstvena I samostalno funkcionalna ,a opet usko povezana .Za razumijevanje funkcionalnosti kontinenta svaka dimenzija se mora razumjeti I sagledati u cjelosti .Prva dimenzija je VIDLJIVA DIMENZIJA –koja je zasnovana na svakodnevnim kalkulacijama troskova I profita. Ovo je dimenzija matematickih formula I modela, koji su dio starih shvatanja ekonomije .U ovoj dimenziji su brojcano izracunate Neto vrijednosti kompanije... imovine .Prema ovoj vrijednosti ,izrazene preko bilansa stanja I bilansa uspjeha, kompanija vrijedi onoliko koliko je proizvela Ili koliko je zaradila od prodaje, racunovodstveni podaci   .BEZGRANICNA DIMENZIJA- ovo je druga dimenzija shvatanja nevidljivog kontinenta. Samo 20 godina ranije ideja slobodne trgovine nailazila je Na velike prepreke, Danas malo ljudi misli Na takav nacin. Cak I bez interneta i kompjutera svijet se ubrzano razvija. Svaki region, svaka zemlja se ne moze uporediti sa istom 50-tih god proslog vijeka. Iako ljudi nisu u potpunosti uspjeli da se otrgnu drzavnih sprega, taj uticaj se smanjuje .Prije svega to se ogleda u razmjeni radne snage, naucnih istrazivanja, protoku kapitala, informacija kao I sve sofisticiranijim ukusima potrosaca. U tkavim uslovima ne samo da slabe granice izmedju zemalja u susjedstvu, vec I izmedju samih kompanija... profitnih I neprofitnih organizacija. Cak I najace ekonomske sile Amerika I Japan sada se neopravdano nazivaju ekonomskim agresorima, I kako autor kaze, to je “kartografska iluzija” starog misljenja da nacionalne granice predstavljaju liniju stvarne politicke autonomije. Amerika uvozi “prosperitet” (capital) na isti nacin na koji Japan uvozi” nove teritorije” (luksuzna dobra I usluge) I ovakva ekonomija ne priznaje nikakve granice .To je prije svega izazvano snagom potrosaca I investitora koji ne haju za zdrastveno stanje nacionalne drzave. Vodjeni sopstvenim interesima investitori I kupci sa sve vecom dozom opustenosti shvataju zaposljenje I zaposlenost, jer su u prilici da rade posvuda u svijetu, a ne samo unutar drzavnih granica .Na slican nacin I capital putuje... tamo gdje postoji mogucnost njegovog uvecanja .Gradjani razlicitih drzava sada mogu da kupe dionice vodecih svjetskih kompanija koje su miljama udaljene, a da imaju ista prava kao I oni koji se tamo nalaze. Kada putuju u inostranstvo, pomocu kreditnih Ili debitnih kartica placaju racune, podizu gotovinu I drzava ne moze da sazna koliko je njen gradjanin potrosio novca .Zbog svoje neefikasnosti, drzavni monopoli se smanjuju u nacionalnim kompanijama, jer sada gradjani imaju vise opcija gdje da uloze svoj novac! Treca dimenzija Ili KIBERNETICKA DIMENZIJA je mjesto kompjutera I komunikacija. INTERNET ne samo da je oslobodio protok informacija vec je I promijenio ponasanje kod proizvodjaca I potrosaca, kompletnog civilnog okruzenja I dao novu brzinsku inekciju civilizaciji .Osoba koja u danasnjem svijetu ne ovlada ovim tehnolskim dostignucima naci ce se u neugodnom polozaju, rizikujuci sopstveni prosperitet.Uvodjenjem 3D tehnologije, mogucnost video I audio prenosa podataka, mobilni telefon postaje elektronski novcanik I gdje god podjete vise niste sami .
DIMENZIJA VISOKOG POVRATA NA KAPITAL
Cetvrta I poslednja dimenzija, je dimenzija gdje gradjani kupuju “ocekivanja “o uspjesnosti kompanija .NPR. u vidljivoj dimenziji kompanija vrijedi na osnovu brojki izvedenih iz bilansa stanja I uspjeha .U nevidljivom kontinentu kupci kupuju buduce pozicije ,ocekujuci da ce kompanija poslovati pozitivno I na taj nacin I sami profitirati pri podjeli dividendi ili skoku dionica na berzi . Ovakvim ulaganjima kompanije su se znatno brze razvijale zbog velike akumulacije kapitala .Velika trzisna kapitalizacija omogucila je gotovo nepoznatim kompanijama (kompanije sa tradicijom, istorijom poslovanja) da preuzmu poslovanje, odnoso asimiluju druge kompanije .Ocekivanja medjutim imaju I svoju drugu stranu, ako menedzeri kompanije ne obave dobro svoj posao, akumulirani capital vrlo brzo nestaje osatavljajuci za sobom ogromnu zaduzenost koja je vodila u bankrotstvo. Mnogi analiticari smatraju da je upravo ovakav vid trgovine vodio velikoj recesiji 1929 god. Kada su se takozvani brokerski fondovi ili Hedge fondovi zaduzivali na taj nacin sto su svojim ulagacima obecavali visoki povrat na njihova ulozena sredstva ,kupujuci  “ocekivanja”(dionice) kompanija za koje su mislili da ce pozitivno poslovati  ili ih preuzimali ( asimilovali ) I sami obavljali upravlacku politiku .Kada upravljacki menedzment ne obavi posao uspjesno ,on ne samo da povlaci u propast maticnu kompaniju nego I sve one kompanije koje je asimilovao u periodu kapitalne nadmoci .Posledica toga je I zatvaranje mnogih operativnih pogona I ukidanje radnih I poslovnih ugovora ,odnosno povecanje nezaposlenosti.Po misljenju autora ovaj continent I ove dimenzije je prva otkrila Amerika ,zahvaljujuci njenom federalnom sistemu,ali kako dalje navodi niko nema mogucnost ostvarivanja monopola. Ni jedna nacija ,ni kompanija ,ni rasa niti bilo koji pojedinac mogu imati apsolutnu moc  a pristup je veoma jednostavan .Sistem kontinenta veoma je slican sistemu rada testere ,jedne decenije je jedna zemlja na ekonomskom vrhuncu a sledece druga …I tako se zatvara krug ,da bi se opet otvorio novi . 1990 Japan se nasao u velikoj krizi. I dok su politicari raspravljai kako da pomognu posrnulu ekonomiju, Japan se suocio sa situacijom koja se nije mogla objasniti klasicnim ekonomskim pristupom. Politicari Japana su se zalagali za upumpavanje novog kapitala I u tome su vidjeli resenje, sa druge strane Amerikanci su im predlagali da smanje kamatne stope istovremeno govoreci kako nisu smjeli dozvoliti da ekonomija dostigne tako niske grane. Opsti pesimizam je zahvatio stanovnistvo, a vlada je pokusala da dodatnim investicijama u infrastrukturu probudi posrnuli preduzetnicki duh. Medjutim, intervencije nisu dale kvalitetno resenje. Dodatni izgradjeni mostovi I putevi su vise sluzili kao ukras jer se niko nije njima koristio, a cijeli ekonomski system je pretrpio enormno upumpavanje kapitala od preko jednog triliona dolara .Postavlja se pitanje, koji je to symptom zahvatio Japan? Ono sto najvise cudi je kako to da u posrnuloj ekonomiji nema prosaca? Zara u Tesco situaciji ne bi trebalo da postoje nevladine organizacije koje dijele hranu ljudima koji su zbog ekonomske krize naglo ostali bez posla, kao sto su 80-tih radili u New Yorku Ili Londonu? Gdje su sve one dvocifrene brojke stopa nezaposlenosti? Nista od ovog nije uhvatilo Japan, cak su Japanci stedjeli vise nego ikada. Stanovnistvo je islo Na lusuzna krstarenja, kupovala se roba iz prestiznih modnih centara. Vise nego cicada avoid companies us impale elicit brow internacionalnih letova prevozeci Japance na udaljene I skupe turisticke odrednice. Na osnovu ovih informacija tesko je zakljuciti da je uopste I doslo do ekonomske krize,cak naprotiv cini se da je kriza izmisljena jer ovo su svakako simptomi ekonomskog prosperiteta .A li do krize je u stvarnosti I doslo. Po misljenju autora ovu krizu je izazvala sama vlada, koja je svojim pesimistickim ponasanjem uspjesno distancirala Japance od ulaganja u sopstvenu zemlju, prenoseci enormni capital izvan granica I tako doprinoseci ekonomskom razvoju drugih zemalja a na prvom mjestu Amerike! Japanci su dovoljno zaradjivali da su mogli da investiraju u inostransvo, podizuci kolicinu kapitala I investicija, a da im pri tome dovoljno ostane za za njihove luksuzne potrepstine ne ostavljajuci novac za investiranje u sopstvenu zemlju. Ovo je najveca internacionalna luksuzna potrosnja SA kojom se Japan ikada susreo .Slicna paralela se moze povuci I SA ekonomskim bumom u Evropskim zemljama, Irskoj, Finskoj. Takodje I Kineske regije poluotoka Liaodong, prestiznog grada Dalijan. U svim ovim mjestima optimizam I optimisticki lideri su odigrali vaznu ulogu ekonomskog procvata. Irska je na primjer bila najveci izvoznik ljudstva. Stanovnistvo u nemogucnosti da se samoinijacitivno ostvari trazilo je utociste van drzavnih granica. I pored ogromnih povoljnosti koje je vlada pruzala pridoslim investitorima, nije nacinjen pozitivan korak ekonomskog razvoja. Infrastruktura je bila u ocajnom stanju, da su drzavnici bili primorani da investitore prevoze helikopterima .Preokret je uslijedio povratkom emigriranog stanovnistva obogacenog iskustvima I znanjem iz inostranstva .Duh novih ideja pokrenuo je ogroman talas samopouzdanja I optimizma u cijeloj naciji I tada su napravljeni pozitivni pomaci .Na slican nacin je uspjela I Finska koja je mozda bila I u goroj poziciji nego Irska. “Zahvaljujuci” atmosferskom podneblju vecim dijelom godine Finska je bila zaledjena, onemogujuci eksploataciju prirodnih ekonomskih resursa. Medjutim stepen obrazovanja je bio na zavidnom nivou, a sam jezik veoma komplikovan za strance. Mudro shvativsi ove problem I pored nacionalnih osjecanja Finci su za glavnu platformu komunikacija postavili Engleski jezik .Dalji razvoj je uslijedio u pravcu telekomunikacionog I informacionog napretka. Dok je Dalian (Kina) za svoj razvoj mogao zahvaliti izvrsnom guverneru, koji se svojom posebnoscu izdvojio od ostalih I tako pomjerao granice uspjeha svakog sledeceg kandidata. Sa aspekta makroekonomskih annaliza ovakve pojave je gotovo nemoguce objasniti, ne postoji dovoljno efikasan a isto tako jednostavan I prirodan model. Cetiri dimenzije nevidljivog kontinenta, svaka nezavisna u pogledu funkcionalnosti a opet svaka povezana. Matematickim pristupom je dostupna jedino prva dimenzija, dok svaka sledeca predstavlja nemoguce napore da se matematicki objasne I formuralno uokvire. Zato autor predlaze da se umjesto modeliranja pristupi opservaciji ekonomije, kako bi smo sto bolje shvatili promjene kojima smo svi svjedoci. Prednost nevidljivog kontinenta se ogleda u nepostojanju teritorija, I kao takav lako mu je pristupiti, ali samo na nacin da odbacimo stare ideje I prihvatimo nestabilnost nevidljivog kontinenta. Takodje gografski polozaj pojedine zemlje Ili kompanije vise ne igra bilo kakvu ulogu u njenom razvoju, jer capital preko ovog kontinenta stize na svakom mjestu za nepunu sekundu! Ono sto vise nije ni vazno je da zemlja mora biti bogata. Pojedinci I kompanije ne moraju imati ogromnog novca da bi prosirili poslovanje .Ako se sustinski razumiju ove “klimatske promjene,” dovoljno je imati pravi recept I kaptal ce doci. Na svome putu ekonomskog razvoja, Crna Gora svakako treba traziti nacina kako da skrene ovaj uragan kapitala. A kao sto smo vidjeli, to moze uraditi samo ako napusti ideologiju starog ekonomskog shvatanja I prihvati nove talase .Mozda od svih zemalja Crna Gora ima najbolju poziciju. Iako geografija vise ne igra ulogu ,vise smo nego u “centru” , atmosfersko podneblje je odlicno I nas narod je prihvatio nuznost Engleskog jezika ,neophodne platforme za komunikaciju . Nova, moderna “Vavilonska Kula “se gradi I Crna Gora svakako mora ucestvovati. Otvaranjem granica, otvaraju se Novi pogledi za nove ideje I poslovn uspjeh. Takodje je bitna I neophodna doza pozitivizma, koju su Crnogorci pokazivali I onda kada je bilo teze, zato bi sada put do nevidljivog kontinenta trebao biti jednostavan I utemeljen!

Van mreže markot

  • Sr. Member
  • ****
  • Poruke: 367
  • Karma: 40
  • Alea iacta est !
    • Pogledaj profil
Odg: ESEJI I RAZMISLJANJA
« Odgovor #7 poslato: 15.10.2010, 13:15:08 »
                                   BILL GATES

Neki ga mrze kao gramzivog tiranina ,drugi su sa njime ushiceni kao kakvim vodjom vjerskog kulta ,o njemu se reklo sve i svasta .Arogantan ,dosadan ,pohlepan , ‘’big brother’’ danasnjice ,antichrist . William Henry III Gates nikada nije bio covjek za stadionske mase ,uvijek ista frizura ,dzemperi , razgovori o racunarima  i dionicama .A sva ona hrpa novca koja ga je godinama dovodila na mjesto najbogatijeg ,samo je stvarala zavist i nevjericu . Medjutim Gates nije samo najbogatiji u terminu novca , on je najbogatiji za to sto kreira buducnost o kojoj prica . Najbogatiji je ne samo zato sto  razumije kako tehnologija funkcionise ,vec i kako trziste funkcionise , i to ne zbog nadmudrivanja IBM .On ne predaje na univerzitetu ,nije ga cak ni zavrsio , a jedinstven je primjer gurua koji propovijeda djelima a onda i rijecima ,zivi teorije koje postavlja . Sin javnog tuzioca Williama Henrya Gatesa II ,po kojem je i dobio ime , i profesorice Mary Maxwell Gates , krajem 60-tih i pocetkom 70-tih susrece se sa prvim racunarima koje je njegovoj skoli u Seatllu poklonio General Electric . Bila je to ljubav na prvi pogled .Zajedno sa svojim prijateljem iz skolskih dana , Paulom Allenom, dane i noci je provodio sa tadasnjim ogromnim i nezgrapnim racunarom. Citali su sve sto je do tada bilo napisano ,smisljali programme , popravljali ,isprobavali  . To je bila ljubav koja ga nije napustila ni kasnije, kada je iz srednje skole otisao na fakultet . Harvard je bio previse dosadan ,zapravo pravo gubljenje vremena i jedva je docekao  da pobjegne od zelenog i tihog kampusa u neku mracnu rupu ,garazu , podrum u kojem je zujao racunar . Nemoguce je izracunati koliko je sati ,dana i godina proveo pred tastaturom. Ipak ,isplatilo se . Medjutim , Gates nije tehnoloski genije , to je i sam priznao , njemu su potrebni drugi koji ce to raditi i koji to znaju . Ono sto Gates posjeduje je glad za drustvenim razvojem , pokazao je da mozemo sanjati nemoguce a onda to i ostvariti . Upravo to,je ono sto lideri uvijek rade , u svakoj oblasti,naravno moraju svojim snovima da zaraze i druge kako bi ih ukljucili u process stvaranja . Niko nije u stanju da mnogo ucini sam .Veliki menadzeri su zapravo veliki ucitelji . Oni mnogo vremena provode pred svojim ljudima ,razgovarajuci, slusajuci i odgovarajuci na pitanja . Godine 1980-te  IBM se priblizio tada maloj kompaniji Microsoft u potrazi za softverom za tajni projekat ,PC . Sve sto su Gates i Allen u tom momentu mogli da im ponude je njihova pocetna verzija BASIC –a . Medjutim na pitanje IBM –a ,da li bi Microsoft mogao  da im obezbijedi kompletan operativni system, odgovorili su pozitivno ,bez obzira sto ga u tom momentu nisu ni imali . Imali su na umu jedan proizvod male kompanije SEATLLE COMPUTER PRODUCTS,koji bi cinilo se mogao posluziti . U odsustvu IBM-a otkupljuju proizvod za 50,000.00 a IBM –u izdaju licence za koriscenje istog ,za samo 80,000.00 bez dodatnih povlastica . Ono sto IBM nije primijetio ili nije ni mario , je pravo koje je zadrzao Mikrosoft  a to je licenca da moze da prodaje svoj proizvod trecim licima .Moze se primjetiti da IBM nije mislio da ce PC biti nesto vise od kucne igracke ,Gates je uvidio ogromni trzisni potencijal i obezbijedio je ulaznicu za najaceg igraca na trzistu . Tada se Gates latio posla stvaranja potpuno nove vrste organizacije ,bez predhodnog iskustva , bez diplome , bez mentora . Nazvao ju je intelekualna kompanija .Jedina sirovina koju koristi intelektualna kompanija je snaga uma . To znaci angazovati najtalentovanije i najobrazovanije ,stvoriti okruzenje koje im omogucava da se u potpunosti iskazu , i izgraditi system koji ce rezultate njihovog rada , pretvoriti u dobro zapakovan prizvod . Ovako Gates objasnjava njihov nacin rada - ...mi citamo ,pitamo ,posjecujemo predavanja,poredimo beljeske i zapazanja ...konsultujemo strucnjake ,sanjarimo ,razradjujemo ideje ,formulisemo i ispitujemo hipoteze ,pravimo modele i simulacije ,debatujemo ,praktikujemo nove vjestine . Medjutim, u kompaniji postoji jasna kadrovska politika ,koja firmi daje neobicnu zivost ,Gates to naziva 5e : 1.Bogacenje ,2 .Potvrdjivanje, 3.Naglasak na izvodjenju ,4.Egalitarizam, 5.E-mail . Bogacenje je svakako jedan od najacih motiva ,jer dovodi mlade i talentovane ljude .Gates ja napravio mnoge milionere putem akcija koje je dodijelio za uspjesan rad .Biti prvi i najbolji u svemu ,takmicarski duh i ambicije kao pokretacke sile,koje medjutim predpostavljaju i hladnokrvno obracunavanje sa konkurencijom ,oduvijek su oznacavale Gatesovu licnost i nacin rada.Oprobao se i u knjizevnosti ,mada istrazivacka knjiga ,Put pred nama (The Road Ahead ),objavljena je 1995 . Kako je i prognozirao u uvodu ,knjiga ce vrlo brzo postati jasna , i to se desilo jer je svijet vrlo brzo uhvatio korak sa njegovom vizijom .Predvidio je i da ce djelovi knjige biti neobicno pogresni . Cuveno je njegovo predvidjanje znacaja interneta u pocetku .’’Nismo uocili da ce internet, koji je u pocetku bio mreza akademika i tehnickih entuzijasta ,procvetati u globalnu mrezu kakva je danas . Ipak ,mudro je bilo priznati gresku na vrijeme i uloziti veliki  novac i energiju kompanije da se taj zaostatak nadoknadi ‘’.To je divan primjer kako neuspjeh moze da se pretvori u podsticaj za nove jos snaznije napore . Internet dominira njegovom drugom knjigom ‘’Poslovanje brzinom misli’’. ‘’Htio sam da postanu svjesni nuznosti toka informacija koje ce im omogucii brza, opipljiva saznanja o tome sta se zbiva sa njihovim klijentima ‘’. Tako je Gates opisao svoju zelju i htenje, da objasni poslodavcima mogucnost poslovanja i razvijanja biznisa , u procesu razmjene digitalnih informacija .Sama knjiga ‘’Poslovanje putem Misli ‘’ nastala je sa motivom obuke svih zainteresovanih i spremnih , da zaplove u novu eru poslovanja ,poslovanja brzinom misli . Kada su zapocinjali projekat 1980-te ,mnogi su se pitali kakav je kvalitet(da li je moguce? ), 1990-te su prosle u rekonstrukciji , a tek ce se 2000-te vrtjeti oko brzine . Brzina je ta koja ce promijeniti nacin poslovanja ,promijenice i sami stil zivota, i zavisno od nje  promijenice se i brzina transakcija .’’Proizvodjac ili trgovac koji na promjene u prodaji reaguje u satima a ne u nedeljama , ne nalazi se u srcu proizvodne firme , vec u srcu usluzne  firme koja nudi proizvode .Sve ce se ove promjene izdesavati zbog jednostavne zamisli , toka digitalnih informacija ‘’. Medjutim kao sredisnji problem u poslovanju 90’-tih ,Gates navodi neinformisanost, i pomirenje rukovodioca da nedostatak informacija shvate kao nuznost .Problem se ne ogleda u investiranju novca,odnosno kupovine neophodnih uredjaja , da bi se omogucio protok informacija . Problem se nalazi u neiskoriscenosti ,nepoznavanju onoga sto je moguce  ,tako da potencijal upotrebe tehnologije nije kvalitetno iskoriscen ,a samim tim i dotok informacija je smanjen .Tek u 21 vijeku se pokazuje mogucnost prenosa slozenih aplikacija , namijenjenih za sve kompanije ,nezavisno od velicine .Mikroprocesorska revolucija ne samo da je personalnim racunarima omogucila eksponencijalni rast snage ,vec je omogucila i stvaranje potpuno novih setova uredjaja , koji ce postati sasvim uobicajeni dio nasih zivota .Kad bi smo se vratili 50-tak godina nazad ,vidjeli bismo da je televizor bio nov izum ,luksuz , a danas se ne moze zamisliti zivot bez istog ,sasvim uobicajeno kazemo .Mikroprocesorska revolucija se moze uporediti sa revolucijom u fizici . Izucavanjem atoma ,doslo se do zakljucaka da je atom sastavljen od jos manjih jedinica , a to je prizvelo stvaranje potpuno nove nauke –kvantne fizike .Paralelno tome , da li mozemo povuci liniju i kazati da je mikroprocesorska revolucija ,sama revolucija u Ekonomiji ? Da li ovu novu nauku  mozemo nazvati KVANTNA Ekonomija ?Kluc sirenja ove nauke je u poboljsaju internet tehnologije koja nam omogucuje svjetsku povezanost , a povezanost sama po sebi ne znaci samo dovodjenje u vezu dvoje iil vise jedinki, u relacijskom odnosu .Internetska povezanost stvara posve novu dimenziju djeljenja dokumenata ,saradnje i trgovine. Potpuno nova neistrazena dimenzija ,’’novi  kontinent’’(Kenichi Ohmae –The invisible continent ,)koji okuplja ljude sa zajednickim interesima .Ova revolucionarna platform (internet ) ,omogucava svima ,brz,jednostavan pristup razlicitim ucenjima ,idejama i iskustvima iz citavog svijeta.Takodje se uticaj moze vidjeti u smanjenju manipulacije od strane drzave ,kao i razbijanje drzavnih granica i kreiranju novih  internacionalnih veza ,nazvanih Globalizacijom .Internetska platforma ,zajedno sa hardverskom i softverskom revolucijom , u komunikacijskom standardu ,promijenice  poslovanje i navike  kupaca .Tek predstoji vrijeme, kada ce vecina svjetske populacije shvatiti neophodnost koriscenja digitalnih aparata . Sada se koriscenjem racunara ,kuci ili na poslu ,prikljucujemo na internet radi umrezavanja i razmene informacija . U buducnosti ce biti moguce ostvariti stalni protok informacija, koje ce nas svakodnevno povezivati sa drugim osobama ,aparatima ,ili nas redovno obavjestavati .Sve ce ove promjene uticati na promjenu naseg ponasanja , na promjenu poslovanja , pa i samog stila zivota . Uz brzi pristup informacijama ,firme ce biti u mogucnosti ‘’grupnog razmisljanja ‘’,brze ce reagovati u slucaju poteskoca ,ali i u slucaju iznenadno ukazanih prilika . Cak i firme koje pionirski prelaze na digitalnu tehnologiju ,bice u mogucnosti da za vrlo kratko vrijeme ,postignu velike rezultate .Medjutim ,brzina nije jedino neophodno sredstvo koje omogucuje moderan pristup poslovanju, ili cak zivljenju ,potrebno je razviti digitalnu infrastrukturu . Digitalna infrastruktura je nista drugo do nalik nervnog systema u covjekovom tijelu ,koji sluzi da nas redovno obavjestava o stanju ljudskog duha ,tijela . Omogucava nam neometan rad ,a pritom sprecava dotok nevaznih  informacija . Svakom preduzecu je potreban slican system ,koji ce reagovati na iznenadna stanja ,iznenadne ukazane prilike ili poteskoce , a vazne informacije dostaviti onima kojima su potrebne . Centar ovog digitalnog nervnog systema ce biti korporacijski poslovi ,ciji ce glavni zadatak biti distribucija dobro upakovanih informacija, u odgovarajuce djelove kompanije , u odgovarajucem vremenu .Tako da ce u buducnosti uspjesnost svakog pojedinca i svake firme, zavisiti od sposobnosti upotrebe digitalnih aparata i distribucije kvalitetnih informacija. To ce doprinijeti vrlo temeljnom komuniciranju sa svojim klijentima , i to je put koji ce nas ponijeti modernim promjenama , i zauvijek unistiti stari nacin poslovanja , sto je i svakako jedini kljuc uspjeha u 21 vijeku .Ovo su osnovne ideje koje je Gates iznio u svojoj knjizi ‘’Putovanje brzinom Misli’’,takodje je ove ideje spomenuo prilikom svog obracanja publici , a u vezi njegovog odlaska sa mjesta celnog u Mikrosoft kompaniji .Gates je kraj svoje preduzetnicke karijere najavio vec 2000-te , kako bi svojim saradnicima ,Mikrosoftovim dionicarima i partnerima dao dovoljno vremena da se prilagode ,najprije na pomisao , a onda i na cinjenicu da ce informaticki svijet ostati bez svog glavnog protagoniste . I nakon 32 godine rukovodjenja u Mikrosoftu ,odlucio je da na godisnjem sajmu tehnologije za siroku potrosnju (CES),koji se tradicionalno odrzava u Las Vegasu ,kaze svoje zbogom medju informatickim genijima i velikim protagonistima ‘’new economy’’.’’ Napokon ‘’,vjerovatno su mnogi odahnuli ,vjerujuci da ce svijet biti bolje mjesto  bez Gatesa, nego  kakvim ga je napravio, i ostavio .Nekoliko desetljeca,obiljezenih nevjerovatnim informatickim razvojem ,sektora koji je stvorio na milione novih radnih mjesta i tehnoloskih inovacija koje su promijenile zivot svih nas . To je bio vrhunac vladavine Billa Gatesa ,u dobrom ili losem smislu .Tako brojni jos pamte prah i pepeo koji je Mikrosoft ostavljao za sobom ,guseci svakog konkurenta bez obzira koliko se pokazao sposobnim i inovativnim .Pa  ipak, danas kada Gatesovo doba u informatici polako prelazi u proslost ,mozemo predpostaviti da je njegov odlazak pogodio i one koji ga i nisu narocito voljeli .Brojne internet stranice ,mnogi autori knjiga ,blogovi ,iskljucivo napravljenih sa ciljem pljuvanja ovog informatickog genija , odjednom ce ostati bez glavne sirovine koji ce ih dovesti do pitanja opstanka .Ko ce sada zamijeniti omrazenog monopolistu ? ili ,kako nastaviti sa napadima na covjeka koji se odlucio pomoci najugrozenijem dijelu svijeta(humanisticki fond ,osnovan sa svojom suprugom Melindom i vise milijardi na racunu, a sve u svrsi pomoci najugrozenijim predjelima na zemljinoj kori ) ? Ipak ce ga pamtiti po dobru .U buducnosti ce sigurno putovati slika covjeka koji je promijenio nacin komuniciranja ,medju ljudima i kompanijama u 20 i 21 vijeku .Ako se nalazimo u novoj informatickoj eri ,to je prije svega zahvaljujuci 500 miliona kompjutera sirom svijeta ,koji koriste Mikrosoftove programme . Voljeli ga ili ne , Gates ce svakako postati ikonom informaticke ere . Na kraju se sa tim i slozio njegov vjecni protivnik Steve Jobs ,koji j nedavno priznao da je Gates prvi shvatio isplativost informatickog biznisa , dok su se ostali pitali da li se od toga moze pristojno zivjeti  .

Van mreže markot

  • Sr. Member
  • ****
  • Poruke: 367
  • Karma: 40
  • Alea iacta est !
    • Pogledaj profil
Odg: ESEJI I RAZMISLJANJA
« Odgovor #8 poslato: 15.10.2010, 13:20:12 »
Ovo  je esej koji sam  pripremio  zbog jednog  inostranog  seminara  .  Glavne  premise  su  uzete iz  knjige  aktuelnog Ceskog presjednika Vaclava  Klausa  -  PLava  planeta  u  ZELENIM  okovima  /preporucujem

The effect of wealth, technological progress, resources and the possibility of their exhaustion

Resources and  possibility of  their  exhaustion
‘’The ecological central planning  is more dangerous  than economic  central planning ‘’-Fred L. Smith  Jr.
The  natural/economic  resources  are central to this debate.  Over and over again,  environmentalists  are warning  us:  the resources  are scarce and  that  they will become exhausted in  the near  future. They say that the problem is there cannot be any replacement  .  Therefore environmentalists  are  suggesting many  new  regulations, such as  taxes, which will raise the  price  for  different  resources  and lower  their  consumption.  This idea  ‘’green people’’ drowned  from hypothesis  that  human civilization expanded  on cost  of  exhaustion resources  and  environment ;  therefore  taxes and  other regulations are suitable and inevitable.  The issue of resources exhaustion  is one of the simplest questions regarding environment that critics are  discussing, and  sadly enough green activists  did  not  yet understand.
In  his  Book  ‘’The  Ultimate resource”,  Professor  Simon  Julian  (on more than 600 pages ) , clearly explained the difference  between  natural and economical resources.   The  natural resources  exist  in  nature  and  are therefore  independent from humans.   In essence, they are potential resources, and  have no  impact  on current  economy (the oil was no  useful resource  for Pharaoh ); having  in mind  how expensive  the technique is , some resources  might  just stay potential . On the other hand, economical resources are the resources  which humans consume.  Peter H. Aranson (1998) asked a question, “When will  the sea waves  become resources?” and he answered that this  will happen exactly, ‘’when new technologies  would  be discovered which would  be able to harvest it‘.  His conclusion  was clear:  The inventory(resources) are growing  along with our knowledge !
Professor Simon’s  ultimate  resources are transformed into economical  through his  final consumers: humans,  along  with their  inventions and labor . ‘’Only human resource, and their unique capability to transform potential resources into real/economic resources, can become scarce in the near  future ‘’.  In the long  run, this  can limit  the future of  human kind, and  in order not to happen, human resource must  have  freedom.  Freedom to act freely, freedom  from green activists  ,actually only freedom is what human resource needs .
The lowering costs of economical resources tell us that scarcity is not expanding nor the resources are exhausting (Goklany 2007).  The overall prices for all resources which have been used, excluding some fluctuation because of recession , in the long term is in downward trend.  Such a  downward trend we can follow  throughout over two centuries, and moreover,  not  only were prices falling in term of real dollar (inflation indexing), but  also in terms of manual labor and time used  to acquire certain resources. The  Stone age  did not  finish because  we exhausted  all stone, the Iron age   did not  finished because we used  all (iron) , nor the Bronze  age  finished  because the  lack of  copper –rephrased by  Goklany (Bjorn Lomborg).  Each and every one of them finished because Simon’s ‘’ultimate resources’’ (human) produced  something new, something better !
Maybe the end  of our dependence on oil will come, but when it  does,  it will simply  represent the natural shift, and the universe  will remain indifferent.  Professor Paul Erhrlich was famous for his book, ‘’The Population Bomb‘.  In the year 1970, he wrote;  ‘’If  I would  be  a  gambler, I d’ bet  50/50  that  England wouldn’t exist at  year  of  2000‘’.  Professor  Ehrlich is an honored  professor at  Stanford university, and together  with professor Simon 1980, made a bet .   However,  they did not bet about England falling apart, but  rather about resources and whether they would  be more scarce (of  course in term of prices, because the resources  is always  a function of  price and technology ). They agreed upon 5  metals: chrome, copper, tin, nickel, tungsten and agreed a specific time period ;  they set  it for one decade.   Professor Ehrlich  predicted  that  the  prices  of  metal  will rise, will Simon said it will fall.  After  10 years,  it was  Simon’s  clear victory; overall prices fell not only for all five metals together,  but each metal dropped  significantly in their prices.  In  the end, all Malthus theory with the  catastrophic predictions was  drowned from arithmetic and  geometric variables – from agricultural production of  all citizens 200 years  ago.   What he forget is that human  creativity can  sustain  economic  growth and produce more inventories.  That  idea  was not known then, but  even today it is not fully understood .
THE EFFECT OF WEALTH AND TECHNOLOGICAL PROGRESS
If  we  look into the future and name all the problems we can think of (including  environmental problems) with the eyes of  an  economist, we must mention the effect of  earning or wealth  one hand, and  technological effect on the other hand.  Maybe there is  no need to say that people will be much  richer in future, and because of that their  behavior and perception of   resources  will dramatically change, combined with all technological improvements that are surely yet  to come.
Teddy Roosevelt, a leading (figure) regarding environmental protection during  midst 1900s,  was not  familiar with the terms: airport , antenna, atomic bomb, computer, DVD, ecosystem, internet , laser neutron, radio, virus, tsunami  .. (table of terms taken from  Goklany 2007) .  The Nobel prize  winner, economist  Thomas C. Schelling (1996) was thinking how the world would look .  He thought that the best  idea would be to return  75 years  back, to  1920.  The interesting thing about 1920 is that not many roads  in  America were paved, and the biggest problem regarding environment was muddy roads.  Schelling said, ‘’Maybe  it  did not  occur  to us  in 1920,  that most  roads  in 1995  would  be paved!‘’ This  conclusion may sound trivial , but in fact this  same concept  we may use to solve environmental problems, or any other problems .
‘’How  the world  would look like  in 100 years ahead ,taking  in concern  the  expected economical growth ?  We  don’t know, but surely  we  will be  a  mile away from the point we stand at  today .’’-Vaclav Klaus
There  are  some problems  we  should  try not to  solve  instead  of  our future generations. Did  our ancestors  have  to think about  us  all the  time?  Did they think of us at all?  Were they capable of  imagining  today’s  world?   The well known  ‘’Stern view about economical climate changes ‘’ was prepared  for  ex-British prime minister Tony Blair ,and it represented  a very pessimistic  stance  about  our  future.  They predict that in the next 2 centuries will come a   dramatic rise  of expenditure per capita,  which will rise annually  around 1.3 %.  These numbers  may not  be seen as  threatening  to an  amateur , but it means  that  from today’s 7600 dollars  per capita, by the year 2200,  it  will rise  to a level of  94.000 dollars  per  capita.  This is  something we will be facing according  to green activists , and it comes  straight  from  their  well-known  representative .
However there is a major objection; will this  growth end  because of  environmental  problems?  Using complex methodology,  some scientists tried  to calculate how the  environmental problems (along  with  air  pollution gas ) effect on Gross national income.  The  well known  study was that of Alan S. Manne (1966), which said that current ability of  lowering  CO2 is not  making any difference,  as  if we would to ignore climate changes.  A newly work  by   Robert  Mendelssohn  and Larry Williams (2004) is  proving  Manne’s  calculations to be correct .  The direct impact of climate changes on GNP in  2100  was  calculated to be  on a level  of  0.1%.  Mendelssohn says : “the problems  caused by higher  temperature in the next  50 years  are  going  to  be  hardly  different  from  zero”.   In any case, the society of tomorrow will be far  richer then today, and technological improvements will bring  radical  changes .
Writing about the greenhouse effect, professor Schelling (2002) said  that  technological improvements are taking a key role.  He  said, “Ask a seventy five year old farmer , who lives  in a farm  where he  was born; would  he consider  climate changes  amongst  most  dramatic changes  either concerning his farming jobs  or  the way  he  leads  his  life?  Well, it seems the answer would be negative. Changes like, ‘from horse to tractor’, or  ‘from kerosene to electricity’ would  be much relevant“.  Is there any sense asking whether technological improvements will happen in future?  Would they be dramatic as they are now? This answer fascinates humans, and we will have to see.
Not only do we have changes in human behavior,  but  we also have structural changes  in national economy.  A hundred years ago,  many agricultural jobs  were done  in the open air: today, agriculture and forestry  make up  only 3%  part in GNP in developed  countries.  ‘’Even if we have  drop in  agricultural production for one third, during the next  half  of  century,  GNP  per capita  that  we  would  make  in 2050, would be reachable  in 2051‘’,  says professor Schelling (2002).  Adjustment is hard to measure.  Actually, there is no adjustment index as it has yet to be discovered.  If  we are to believe  in hypothesis , that  economic growth is producing more  CO2 per capita, then we  would be led to  believe  that unstoppable  industrial growth is permanently  producing  CO2.  However if we look the data, we would see that CO2 is not growing  but rather  dropping  off . The only year  in which CO2 was rising  , was  1979 ,and  was  1.23 ton  per capita ,since then  (2003)  is  1.14ton per capita . This finding   is  a great example of human adjustments.  So the green activists   are wrong  when they say  that  economic growth; the growth of  wealth (technological improvements) are leading to extermination of  environments.   They  are  drowned  mainly  by the work  of  Nobel prize  winner  Kuznets (1971) ,who proved  the strong connection between higher  income  and  imbalance  of  income.  The upside down curve in a U-shape is showing that when the income is rising, the imbalance is  rising as well.  But after it reaches the critical level, the imbalance is dropping off.   Gene M. Grossman and   Alan B. Krueger in  1991 noticed that there is reversal connection in a U-shape  between the  quality of environment and  the income/wealth.  After they tested data from  42  countries, they  calculated that  critical  point of  a yearly GNP  reaches  6700 and  8400  dollar per  capita . If  we  apply  this  calculations  to real economy, we can conclude only one thing:  Economic Growth – growth of  wealth - is  very useful for the  environment .


Van mreže markot

  • Sr. Member
  • ****
  • Poruke: 367
  • Karma: 40
  • Alea iacta est !
    • Pogledaj profil
Odg: ESEJI I RAZMISLJANJA
« Odgovor #9 poslato: 15.10.2010, 13:23:52 »
Ekskluzivno  ,beljeske  koje  sam uspio  da uhvatim  na  izvarednom  predavanju koje je priredio  jedan od  najvecih businesman-a  sadasnjice  .  Gospodin  Piter Munk ,najveci  proizvodjac  zlata  u svijetu  ,osnivac  i  vlasnik kompanije  Barick Gold  .

Mr.Peter Munk 
Udg   01 .10.2009


Introduction …..
Speech :
-Sometimes I wonder do I deserve all the attention people show toward me.
In Montenegro, I know we do deserve attention and respect!  We came here and invested in a pretty risky and hard period for all Balkan!  We were invited by government   , even though we had invested in Poland, Czech ,Slovakia ,we decided to invest  in Montenegro (even  though I wasn’t interested ) ..I fell in love with  Navy  port,  Tivat Arsenal ,and saw the opportunity to bring over  all the luxury from  Italy ,France ..Etc.
-There is one thing I often say to students when I talk about success! ‘’-I do not have a key or formula for success ‘’!  Ajnstajn had it...and many scientists.  If I was the one to hold the key for success, I would be far richer …richer then Gates, Buffet …
There is no certainty about success, it is a challenge, excitement. Success makes life more excite. I have some opinion   about my success, and let me tell you something about my life.  I was born in Hungary, and I came in Canada when I was 17. WE had no money, and my father and rest of my family was expulsed from Hungary by communists!  I lived and worked in farm...got up each day at 5 am do the work, then go to the second job, tobacco factory.  I was returning late at night, very tired...but I was determined to succeed.  The good thing about  living at farm is  I had free  meal  and bed ,so the rest of money, I got  from working   at tobacco  factory ,I saved for  university  which I was paying 365$  per year . But that was 50 year before, now people pay   lot more...inflation is doing its job.
So, you see...I wasn’t born successful, nor I had any background from my grandfather or father. I had to earn my living. This  means  I had no  start  for doing business ,but  I did  learn a few  things in a process .
-I learned certain fundamentals.  I  wasn’t good  student ,actually  I was second grade student ..Barely finish it.  After  I finished  studying , I started as electrical engineering (which was  my  profession ,learned  at  university ),and I wasn’t  excellent  electrician  too . I wanted to enjoy life, have good cars, woman’s...and being a good student it’s not going to get me this.   I submitted myself to a challenge to have more and more.  I wasn’t smart to be a professor ,so I had to do what  I knew  in order to get money  (  deliver newspaper ,cleaning …)
-  Among many things, I found 2 certain things that helped me out...and without It, I wouldn’t succeed 1. Canada – New expanding market, free country...democratic
2. Free Enterprise –Capitalism
- We forget that without capitalism, countries like   China, India would still live in poverty. 100 years of capitalism did more than 1000 of years   of   previous systems. Of course it has its windrows, but which system hasn’t got one   ?  Thanks to previous generation, today you grove free...to do what you want with your lives.  Ex Generations  had  nothing  ,and they were part of ex  system  which  pulled  strains in about every aspect  of  life .
-Without Canada I couldn’t do it. Canada was a new free country, an opportunity, a new market with freedom, capitalism. The same opportunity you have today, here in Montenegro, the same opportunity I had back in Canada.
- My greatest experience came when I was working as an electrician. I was  good  electrician (not best ) ,we were  good  in selling  ,marketing ..But suddenly   company went to bankruptcy and I was fired, however ,the most important thing is ‘’this doesn’t mean you have to quit ‘’!    Turning failure into success is the greatest strength.  Learn from failure, and the one who do that are eventually one who will succeed.
- There are number of fundamental which, in my opinion, you have to learn.
- In order to succeed you  have to be determined to succeed. You have to have passion. Passion is good, passion makes dream come true. It is much harder t o fight against opponent who does his job from his heart, having passion...speaking truth.
Focus -‘’you have to be focused like a laser beam ‘’. If  you  think  you can sell  in India ,China…  and fight  all  competition you have to be focused like a laser beam  .
Failure –Don’t let failure discourage you.
-   How lucky I was when I got fired...because I knew what I did wrong   and the next time I could do it better. I learned more from mistakes then from any Harvard professor   or any other school.
-   Trust – You have to learn about trust.  People that work for you, people that do business with you...there always are people...and more people...and more.  Trust can be created if you are willing to give it. Everywhere are people and you had to lay your trust on them?
-   -Arabia is rich country, they have great business man. They have generated more money (oil selling) then rest of us will hardly ever do. They are smart, have great education .but they have only big companies...not many companies.  Regardless, Hong Kong has thousands of companies...and it’s because they lay trust on people.
-   When I came  here  in Montenegro people  though  I came  here  to destroy and sell  land . I had no choice but to organize   local citizen gathering   and allow them to ask me whatever they are interested in.  They had a long working history in Navy Arsenal. Almost all family had at least one member who worked there or is still working. I sad to them, I am going to create a new field of jobs there...u can’t possibly clean ships another 50 years?? This time has passed, a new time has come …more different jobs would be available.
-   -In Canada   I  assume  you are telling the  truth ,and it  is fundamental to tell the truth . Of course  there are  some peoples  that  don’t tell  truth ..but after   5-6  month  you found  that out ,and then, they are busted .Here , people  though I am a crook …but this was   a part  of previous system (socialism) ..System that had no trust in anyone.
-   -‘’TRUST IS IMPORTANT ARMORY OF SUCCESS’’.
-   Also, the important thing is to have Integrity .People, that deeply  believe in something it is hard to argue with .You have to have integrity.
-   Finally, there is one thing I cannot give you. Final ingredient needed for success!  What GATES...Buffet and many had is   LUCK.   And if anyone tell‘s you this is not correct he is lying to you!
-   ‘’IF YOU CAN’T DO IT, MAKE SURE TO BE LUCKY ‘’!! 



-   

Van mreže Majk Korleone

  • Hero Member
  • *****
  • Poruke: 578
  • Karma: 30
    • Pogledaj profil
Odg: ESEJI I RAZMISLJANJA
« Odgovor #10 poslato: 15.10.2010, 13:29:06 »
Samo jedna molba.
Ako možeš uradi formatiranje ovih tekstova jer je ovako stvarno teško čitati  :(

Van mreže markot

  • Sr. Member
  • ****
  • Poruke: 367
  • Karma: 40
  • Alea iacta est !
    • Pogledaj profil
Odg: ESEJI I RAZMISLJANJA
« Odgovor #11 poslato: 15.10.2010, 13:33:30 »
hmmmm ,nisam  siguran  da  razumijem sta  treba  da  uradim ?     Ovo su  tekstovi  koje  sam pisao u  word-u ,i uradio  sam copy/paste  na  ovom  sajtu  !   

Mozda  neko drugi to moze  uraditi  , ja  sam  zelio da podijelim ....;)

Van mreže Majk Korleone

  • Hero Member
  • *****
  • Poruke: 578
  • Karma: 30
    • Pogledaj profil
Odg: ESEJI I RAZMISLJANJA
« Odgovor #12 poslato: 15.10.2010, 13:37:45 »
Mislio sam da se odvoje paragrafi, pasusi , itd...Verovatno ni ovi govori nisu bili u j ednom dahu  :)

Van mreže markot

  • Sr. Member
  • ****
  • Poruke: 367
  • Karma: 40
  • Alea iacta est !
    • Pogledaj profil
Odg: ESEJI I RAZMISLJANJA
« Odgovor #13 poslato: 15.10.2010, 13:50:32 »
Mislio sam da se odvoje paragrafi, pasusi , itd...Verovatno ni ovi govori nisu bili u j ednom dahu  :)

Naravno da  nisu  :)     Nemojte  mi  zamjeriti ako ne mogu to  da uradim  ;)  Previse  bi  mi vremena  trebalo

Van mreže FXModerator

  • Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Poruke: 5630
  • Karma: 65
  • www.forexsrbija.rs
    • Pogledaj profil
    • Forex Srbija
Odg: ESEJI I RAZMISLJANJA
« Odgovor #14 poslato: 15.10.2010, 14:32:45 »
Pusti te .doc ili .pdf fajlove cele i ćao.